BiH između ruskog čekića i turskog nakovnja na geopolitičkom pladnju

Poziciju BiH u geopolitičkom smislu na Balkanu u svjetlu globalnih previranja najplastičnije možemo opisati kao poziciju između ruskog čekića i turskog nakovnja.

BiH kao testni poligon geopolitičkih težnji vrlo lako može predstavljati pokaznu vježbu u kojoj će svjetske sile pokazati na šta su spremne i šta žele. Analitičari su saglasni da je ruski utjecaj u BiH više nego evidentan, a to je potvrdila i posljednja posjeta ruske zvaničnice Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije.

Matvijenko je izazvala blagi skandal tokom svoje posjete Sarajevu tako što je kazala da se u BiH vodio građanski rat, otvoreno je govorila protiv američke vanjske politike s akcentom na Balkan, u Banjoj Luci se obratila bez obilježja države BiH, govorila je da je zadovoljna saradnjom Rusije i RS-a, dajući tom entitetu epitet države, a nalazi se i na američkoj crnoj listi.

Aktuelna vlast u Republici Srpskoj uveliko koristi atmosferu proruske orijentacije, i to vrlo vješto, radi predizborne kampanje. 

"Ovdje nažalost najmanje ima države, ovdje ima etničke politike i svaka ta politika ima svoje partnere za svoje kratkoročne ciljeve. Ljudi koji nas vode su sebi uzeli kao zadatak da BiH, koja je svakako objekt, a ne subjekt u međunarodnim odnosima, učine još većom monetom za potkusurivanje. Ovdje očito može dolaziti ko hoće i govoriti šta hoće, jer ima barem jedna strana koja ga dovodi i to mu omogućava, a sve da bi se napakostilo drugoj ili trećoj strani", prokomentarisao je za Klix.ba aktuelnu političku situaciju politički analitičar Adnan Huskić.

On smatra da je ruski utjecaj u BiH mnogo snažniji nego što je prije bio, ali nije ni sličan onome kakav je u Srbiji. 

"Ovdje je ruski utjecaj ipak mnogo više tražen. Tu prije svega mislim na predsjednika RS-a Milorada Dodika koji na taj način, kroz podršku Putina i Rusije, traži svoj legitimitet. Dodiku je važno za izbore da čuje izjave da je on istureni igrač Rusije. A na terenu imamo to da je Dodik cijelu naftnu industriju entiteta dao gotovo džaba Rusiji, a s Putinom se sastaje u nekim hodnicima", naglašava Huskić.

U međuvremenu turski mediji najavljuju da će predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan posjetiti BiH 20. maja te najavljuju veliki politički miting za tursku dijasporu. Ukoliko se to i ostvari, bit će izuzetno indikativno da BiH pruži prostor AK partiji za održavanje političkog skupa, nakon što su to zabranile Njemačka i Austrija.

"Odnos određenih struktura u BiH prema Turskoj je takav da smo se sveli na to da nam se odnosi zasnivaju na tome da nam doniraju polovne autobuse, umjesto da se tome strateški pristupi. Ipak, generalno u turskom političkom narativu Bošnjaci igraju važnu ulogu, stoga će i eventualna Erdoganova posjeta, koju najavljuju turski mediji, ići u prilog tome, jer je predizborna kampanja u Turskoj, a u BiH također će dobro doći da se ta posjeta iskoristi u određene svrhe uoči oktobarskih izbora. U cijeloj priči legitimaciju dobijaju i Turci i Bošnjaci", smatra Huskić.

I dok je sve evidentniji pritisak Rusije na Balkanu, neizbježan je i stisak Turske koja BiH još uvijek u svojoj vanjskoj politici doživljava važnim poligonom i mjestom gdje su nezaobilazne refleksije turske kulture, politike i generalno utjecaja. Kao i u mnogim historijskim epohama BiH je i danas vrlo često poluga između ruskog čekića i turskog nakovnja u sjeni kovača iz EU.