BiH sve više ovisi o uvozu koji diktira cijene: Hoće li građani još skuplje plaćati meso

.
Teletina do 24 KM, junetina skoro 15 KM. Prije dvije godine smo u Federaciji BiH proizvodili 20.000 tovnih junadi, a sada je to spalo ispod 3.000

 

Zbog rasta cijena hrane brojnim građanima BiH i meso se sve rjeđe nalazi na tanjiru. Iako građani preferiraju i radije biraju meso iz domaće proizvodnje, nažalost, ono uvozno prednjači. Upravo takvo meso diktira i cijene, koje su i dalje vrlo visoke.
 

Bez utjecaja

Kilogram teletine s kostima košta 17 KM, a bez kosti od 22 do 24 KM. Junetina se može pronaći po cijeni od 13 do 14,50 KM bez kosti, dok kilogram mljevenog mesa košta 12,50 KM. Kilogram pilećih fileta se kreće od 12,50 do 16 KM, krilca od 7 do 8 KM, a cijelo pile od 6,75 KM do 7 KM. Kilogram pastrmke košta od 11,20 KM. Kako su nam kazali u pojedinim mesnicama, građani najčešće prate akcije.

Prema riječima Maida Jabandžića iz kompanije „Madi“, dok je cijena piletine prilično stabilna, to se ne može reći za crveno meso.

- Što se tiče crvenog mesa, na sedmičnoj bazi imamo konstantno poskupljenje iz Italije, Poljske i slično, a na to mi ne možemo nikako utjecati - rekao nam je Jabandžić.

Da ovisimo o uvozu, pokazali su i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prema kojima su lani uvezena 83.362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507.732.506 KM. 

Upravo to su pokazatelji, kako nam je rekao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona Amir Bulut, da je naša proizvodnja uništena. Uvoz mesa je, kaže on, a što potvrđuju i podaci UIO, deset puta veći od izvoza.

Uvozni lobi

- Jasno je, dakle, da domaća proizvodnja nije zaštićena, niko ništa nije poduzeo u vezi s tim. Sve se sada svelo na nekolicinu proizvođača. Prije dvije godine smo u Federaciji BiH proizvodili 20.000 tovnih junadi, a sada je to spalo ispod 3.000. 

To je strašno. Uvozni lobi je jači u ovoj priči, izostala je reakcija države i logično je da će cijene mesa i kod nas rasti ako budu rasle na evropskom tržištu - rekao nam je Bulut.

Domaće mljekarstvo

- Mi smo, naprimjer, uspjeli koliko-toliko održati mljekarstvo, uprkos enormnim razlikama između otkupne i prodajne cijene. 

Otkupna je bila između 80 i 90 feninga, a prodajna je išla do 3 KM, pa je Ministarstvo trgovine djelovalo smanjenjem marži. Iako ni to nije dovoljno, ipak, možemo reći da imamo domaću proizvodnju mlijeka, što se za meso ne može reći nikako - naglasio je Bulut i dodao da je neophodna sveobuhvatna strategija kako bi se povećala proizvodnja mesa.

Foto: Facebook