BiH zbog unutrašnjih blokada jedina neće potpisati četiri deklaracije u Londonu

Bosna i Hercegovina na samitu u Londonu, prema svim procjenama, neće potpisati četiri deklaracije, a glavni krivac za to je Predsjedništvo BiH koje nije dalo saglasnost za potpisivanje važnih proglasa.

Bosna i Hercegovina na samitu u Londonu, prema svim procjenama, neće potpisati četiri deklaracije, a glavni krivac za to je Predsjedništvo BiH koje nije dalo saglasnost za potpisivanje važnih proglasa.

Na ovaj način naša zemlja ponovit će situaciju iz jula prošle godine kada su sve zemlje Zapadnog Balkana, osim BiH, potpisale Ugovor o Transportnoj zajednici, a kojem je naša zemlja naknadno pristupila u septembru.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić nisu dali saglasnost Vijeću ministara BiH da na Samitu za Zapadni Balkan, koji će okupiti brojne evropske lidere u Londonu, potpišu Deklaraciju o ratnim zločinima, Deklaraciju o nestalim osobama, Deklaraciju o borbi protiv korupcije i Deklaraciju o regionalnim odnosima i dobrosusjedskoj saradnji. 

Prema svim procjenama BiH će zbog unutrašnjih problema i ovaj put biti jedina Zemlja Zapadnog Balkana koja neće potpisati četiri deklaracije s obzirom na to da su vlasti skoro svih zemalja već dale saglasnost za potpisivanje važnih proglasa. 
 

Zvizdiću i Mektiću vezane ruke



Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije za 10. juli najavilo je Samit za Zapadni Balkan, a kako nam je rečeno iz Predsjedništva BiH do kraja ove sedmice nema zakazanih sjednica Predsjedništva BiH. To u prijevodu znači da Izetbegović, Čović i Ivanić ni nemaju namjeru da daju svoju saglasnost na potpisivanje deklaracija. 

Vijeće ministara BiH ranije je dostavilo Predsjedništvu BiH deklaracije na odobrenje, a koje bi u Londonu trebali potpisati predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. S obzirom na to da je Ustavom BiH precizirano kako je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje vanjske politike, odnosno da prema važećim propisima državna vlada ne može potpisivati deklaracije bez odobrenja kolektivnog šefa države, ruke Zvizdića i Mektića u ovom slučaju ostaju vezane.

Zbog unutrašnjih neslaganja BiH neće pristupiti potpisivanju deklaracija koje će osim zemalja Zapadnog Balkana potpisati i osam zemalja članica Evropske unije koje učestvuju u Berlinskom procesu. 

Ovim povodom kontaktirali smo ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka s obzirom na to da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH koordinator priprema BiH za samit u Londonu. Crnadak nije želio odgovoriti na pitanja da li ima naznaka da će Predsjedništvo BiH dati saglasnost za potpisivanje i šta je generalno sporno u deklaracijama. 
 

Problem pravi Ivanić, kabineti bez komentara



Bez komentara su i kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića isto kao i kabineti članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Mladena Ivanića. U političkim krugovima spekuliše se kako je Ivanić odbio dati saglasnost za potpisivanje Deklaracije o regionalnim i dobrosusjedskim odnosima, Deklaracije o ratnim zločinima, Deklaracije o nestalim osobama i Deklaracije o borbi protiv korupcije. Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda nije želio komentarisati ove navode. 

Inače, ovo neće biti prvi put da se BiH zbog unutrašnjih problema sramoti na međunarodnom planu. Javnost u BiH pamti samit lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana u Trstu, a koji je održan u julu prošle godine. 

Bosna i Hercegovina tada zbog unutrašnjih blokada nije prisustvovala potpisivanju Ugovora o pristupanju Transportnoj zajednici koja predstavlja svojevrsno formiranje jedinstvenog tržišta transportne infrastrukture - i kopnenog i pomorskog saobraćaja između EU i zemalja Zapadnog Balkana.

Tada su prema riječima ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića problem pravili funkcioneri HDZ-a BiH, a koji su naknadno potvrdili da su bili suzdržani prilikom glasanja o pristupanju BiH Transportnoj zajednici. 

Od samog početka problem je pravila i Vlada Republike Srpske koja je dala negativno mišljenje na pristupanja Transportnoj zajednici zbog toga što Vijeće ministara BiH nije pristalo na sistem rotiranja državnog ministra saobraćaja sa entitetskim ministrima. 

BiH se u kompletnom procesu predstavila kao nefunkcionalna država da bi u konačnici Ugovor o pristupanju Transportnoj zajednici između BiH i EU bio potpisan u septembru 2017. godine. 

S pravom se postavlja pitanje kome je to u cilju da na međunarodnom planu diskredituje BiH s obzirom na to da je izvjesno kako će naša zemlja nekoliko mjeseci nakon samita u Londonu potpisati i četiri deklaracije, baš kao što je bio slučaj sa Transportnom zajednicom.