Bihać: Ko želi da radi, ne bira lakše predmete

Posao
Sudije zbog norme često gledaju kvantitet, a ne kvalitet, dok ima i onih koji poručuju da onaj ko radi ima oboje

Ponovo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH raspravljalo o višegodišnjem problemu, načinu obračuna norme sudijama. Predviđeno je bilo da se izmijeni obračun godišnjih rezultata rada na način da se množi sa 10 mjeseci. Međutim, prijedlog nije usvojen, a prema trenutnom pravilniku, norma se dobija množenjem sa 11, to je broj mjeseci koji sudije rade. Usvajanje ovih izmjena dovelo bi do povećanja broja neriješenih predmeta u naredne četiri godine sa 300.000 na 500.000.

- Ne želim da se sudije osjećaju komotno, ali ja dolazim iz Republike Srpske, gdje u sudovima radi više od 400 sudija koji svakodnevno zahtijevaju da se nešto učini povodom norme, rekao je Srđan Forca, član VSTV-a.

Jadranka Stanišić, članica VSTV-a, smatra kako sudije u godini rade deset mjeseci, te da je realno da se od njih traže rezultati samo za taj period.

- Već godinama sudije zahtijevaju da se norma množi sa 10 zato što, kad se sabere broj radnih dana, a izuzmu praznici i odmori, seminari na koje su sudije obavezne da idu, to su skoro dva mjeseca u kojima sudije uopće ne mogu da sude niti da rade efektivno na predmetima, govori nam Hakija Zajmović, predsjednik Udruženja sudija FBiH.

Međutim, kada se radi o normama, pojavljuje se i problem zaobilaženja težih predmeta.

- Sudije nemaju dovoljno vremena da se bave teškim predmetima, pa se oni prebacuju preko koljena, a donošenje nekvalitetne odluke u predmetu znači da će se presuda ukinuti i da će predmet koji je efikasan postati neefikasan jer će ponovo biti vraćen, govori Sanela Gorušanović-Butigan, potpredsjednica VSTV-a, i ističe da je tek onda to problem, te da se to treba mijenjati “dok pravosuđe nije otišlo tako nisko da mu neće biti spasa”.

Međutim, da postoje sudije kojima ni trenutna norma nije problem potvrđuje Fata Nadarević, predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću.

- Uvijek govorim da godišnja norma za nosioce pravosudnih funkcija nije visoka, dapače, ovo sada je potpuno realan broj predmeta koji se može uraditi za godinu i to kvalitetno, govori Nadarević i ističe da ona rješava predmete i preko norme.

- Ovo je minimum, to može svaki sudija, a onome ko želi nije teško postići i kvantitet i kvalitet, poručuje Nadarević.

Slaže se s njom i Milijana Bjelović, predsjednica Kantonalnog suda u Goraždu, navodeći da se u tom sudu još nikad nije prenio nijedan predmet u narednu godinu.

- Nemamo neriješenih predmeta, ažurni smo, zato imamo normu koja je sasvim korektna, govori Bjelović.

Nedavno je VSTV odobrio zahtjev sarajevskog Kantonalnog suda kojim su tražili da im se pridruže, kao ispomoć, sudije iz Goražda.

- U većim sudovima, poput sarajevskog, možda postoji problem s normom, ali, evo, tražila sam da naše sudije, nas četvero, uzmemo po stotinu predmeta. Ne da biramo koji je lakši, već da radimo redom, ističe Bjelović.

Članovi VSTV-a su vratili ovo pitanje Komisiji za efikasnost sudova, nadajući se da će u skorije vrijeme doći do rješenja.