"Jako me iznenadila ta informacija da je iznenada, nakon objavljivanja ovih vijesti o sankcijama i američkom djelovanju, da je Ustavni sud nekako napravio odluku kako će u ponedjeljak odlučivati o apelaciji Milorada Dodika", kazao je u "Danu uživo" na N1 bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i stručnjak za ustavno pravo, Kasim Trnka.
Šta očekujete nakon ukidanja američkih sankcija Dodiku?
Moje iskustvo govori da se američka diplomatija vrlo često koristi ovim metodom pregovora jedan na jedan. To je rađeno i u pripremi Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, pogotovo sa onim akterima koji su nosioci neke istaknute tendencije. Tako su sad Amerikanci, vjerovatno sa Dodikom, koji im je svakako interesantan zbog njegovog ponašanja u Bosni i Hercegovini, a ja mislim još više zbog njegovih kontakata sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ali ono što mi dobivamo u javnosti, ja bih rekao da još ne možemo da sagledamo čitav taj dogovor.
Šta je američki motiv? Imali ste priliku surađivati sa Amerikancima na nekim najvažnijim pitanjima za državu Bosnu i Hercegovinu. Možete li nekako procijeniti šta im je motiv u ovom trenutku?
Prvo, ostalo je malo nejasno iz medija, iz ovih informacija, na kojem nivou su vođeni razgovori. Lobisti su bili povod, ja mislim, da se otvori ta problematika. Amerikancima je svakako stalo, mada im više nije stalo toliko kao, recimo, u vrijeme Daytona i Washingtona. Sad imaju mnogo preče stvari nego što je Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan, ali svejedno i ovo hoće američka administracija da na neki način drži pod kontrolom. I zato bih volio znati na kojem nivou diplomatskom je uvođen razgovor sa Dodikom. Znači, u našoj informaciji zaključujemo da se Dodik obavezao da će poništiti glavne tačke onoga na čemu je dosta insistirao. To je, prije svega, da neće osporavati pitanje državne i vojne imovine, jer je zakon o nekretninama u Republici Srpskoj, koji je donijela Bosna i Hercegovina, poništio. Pa je zatim prihvatio odluke Suda Bosne i Hercegovine i prihvatio odluke Ustavnog suda.
Poništio je sve zakone, kažu da je trgovao i ubrzanim evroatlantskim putom? Govori se o popunjavanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali i ustupanjem rudnih bogatstava?
Mislim da je to posljednje njima prvo, u stvari. Jer sad su vrlo aktuelno ti rijetki metali oko kojih se spore najveća sila u svijetu. Pa gdje god ima spoznaja da postoje ti metali, odmah se politika zainteresuje za to.
Znači vjerujete da će biti kopanja u RS-u?
Mislim da je još rano govoriti o tome. Da mi vidimo, što se Bosne i Hercegovine tiče, mnogo je važnije šta su još dogovorili u ovome. Prvo, je li čvrsto dogovoreno da više Dodik i njegova ekipa neće biti smetnja u evropskim integracijama. Drugo, da neće biti smetnja u euroatlanskim integracijama. Do sada je upravo ta srpska komponenta osporavala svaku mogućnost približavanja Atlanskom savezu. Dakle, to su sve vrlo bitne stvari. Drugo, je li ova činjenica da je ukinuo svoj zakon o nekretninama, je li tim otvoren prostor da možda visoki predstavnik kao jednu od svojih posljednjih aktivnosti donese zakon o državnoj imovini što bi bilo od izuzetnog značaja. Doduše, trebalo bi tek vidjeti šta bi bilo sadržano u tome zakonu, ali bi to bila jedna od vrlo značajnijih elemenata.
Mediji prenose informaciju da bi Schmidt mogao nametnuti zakon o državnoj imovini? U petak se podnosi izvještaje o stanju u Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti UN-a?
To je najvažnije kakva će odluka biti. Očekivano je da postoji neka opšta saglasnost da on donese taj zakon, ali još ne znamo kakav će biti taj zakon. Ja imam neko iskustvo sa visokim predstavnikom, kad smo mi četiri, pet nevladinih organizacija različite nacionalne provinijencije u dva, tri navrata bili u uredu visokog predstavnika, on mi je više stvari obećavao u tim razgovorima, tražeći veći angažman nevladinog sektora i akademske zajednice, ali nažalost, nijedna od tih obećanja nikad nije ispunjena.
Znači, niste baš imali dobro iskustvo?
Nikada on to lično ne donosi odluke bez odluke velikih sila, prvenstveno Vijeće za implementaciju mira, uglavnom onih garantora i potpisnika Dejtonskog sporazuma.
Da li mislite da je ovo kraj njegovog mandata u Bosni i Hercegovini?
Ako jeste kraj, prvo treba da se podsjetimo da je davno već bilo utvrđeno i kriterijum kada može da ode OHR iz Bosne i Hercegovine. A to je prije svega da prestane jedna konfliktna situaciju. Jer ne treba zaboraviti da je sastavni dio mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu bila vrlo masivna uloga međunarodne zajednice u događajima u Bosni i Hercegovini. Pa se sjećamo da je za uspostavljanje mira 60.000 teško naoružanih vojnika NATO pakta 1995. godine bilo angažovano. Pa da je OSCE vodio izbore u Bosni i Hercegovini do 2000. godine. Da je Komisija za ljudska prava i da su stranci radili. A onda je postepeno smanjivano to, pri čemu je onda ova frakcija u Republici Srpskoj, za njihove secesionističke namjere, stalno im je smetala pozicija OHR-a. I zato su stalno insistirali na njegovom ukidanju. A s druge strane zalagali su se za odstranjivanje stranih sudija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine jer su to oni vidjeli kao opasnost.
Vi vjerujete da je moguće da ono što pišu bh. mediji ovih dana da OHR bude premješten u Ženevu?
Ja ne znam koliko je to bitno pitanje, gdje je sjedišta. Bitno je pitanje njegovog djelovanja. Odnosno, bitno je pitanje da li i u kojoj mjeri postoji saglasnost ključnih aktera međunarodnih odnosa oko događanja u Bosni i Hercegovini.
Hoće li Schmidt biti smijenjen nakon ovog izlaganja u Vijeću sigurnosti UN-a?
Pa, očekivano je da će ipak biti produžen mandat EUFOR-a, jer bilo je čak i Rusima jasno, koji su u početku insistirali na tome da se završi mandat, a onda su se predomislili, jer su shvatili da pod Dejtonskom sporazumom ako nema EUFOR-a onda na snagu stupa NATO pakt, koji je preuzeo garancije da će očuvati mirno okruženje u BiH.
Milorad Dodik uložio je apelaciju u Ustavnom sudu na presudu koja mu je donesena. Da li je moguće ukidanje?
Ja sam, kao što znate, nekad bio sudija Ustavnog suda i Federacije i države, ali me je jako iznenadila ta informacija da je iznenada, nakon objavljivanja ovih vijesti o sankcijama i američkom djelovanju, da je Ustavni sud nekako napravio odluku kako će u ponedjeljak odlučivati o apelaciji Milorada Dodika. I sad se jako postavlja ovo pitanje, ako bi Sud prihvatio njegovu apelaciju, to znači, sad ne možemo nagađati kakva bi odluka bila, ali ako bi bila odluka da se vrati predmet na ponovno razmatranje Sudu Bosne i Hercegovine i ako bi ukazali na neke nedostatke u dotadašnjem postupku, to bi onda bitno promijenilo odnose u čitavoj našoj situaciji. Iznenadilo me da nije po redovnom postupku Sud riješio tu apelaciju kao i svaku drugu apelaciju.
