Home

Bojić: OSBiH su zaboravljene u Ustavu

18 Jan

Bojić: OSBiH su zaboravljene u Ustavu

Postoje dva moguća puta bilo kakve disolucije, dogovor tri strane ili oružani sukob, kaže za Oslobođenje potpredsjednik SDS-a Borislav Bojić.Na čelu ste Komisije za izradu zakona o parlamentarnom nadzoru. Na koje oblasti i institucije će se odnositi ovaj zakon, gdje će biti pojačana kontrola?- Umjesto preciznog odgovora na ovo pitanje, želim ukazati na jedan problem o kojem svoj kritički stav nisu imali ovdašnji mediji. Naime, treba se podsjetiti da je Tužilaštvo BiH, kao nigdje u demokratski uređenim državama na svijetu, prvo pokrenulo istragu o tome kako je koji poslanik glasao u PSBiH o jednoj tački dnevnog reda. Još nigdje na svijetu sudska vlast nije vodila istragu kako je koji poslanik iz vlasti ili opozicije glasao za nekakvu odluku. To je dosad nezabilježen skandal, a ponovio se i sa istragom o referendumu u RS-u.

Pritisak Tužilaštva

Otkud pravo Tužilaštvu, koje mora da radi samo na osnovu zakona koje donose parlamenti, da istražuje kako je koji poslanik glasao po bilo kojem pitanju nakon provedene skupštinske procedure, ali eto kod nas je i to moguće da se tužilaštvo miješa u zakonodavnu vlast i da poslanici iz vladajućih stranaka ili opozicije koji drugačije glasaju dolaze pod sudske paragrafe. Naravno, ovaj slučaj sa pritiskom na zakonodavnu vlast nema veze sa radom Komisije za izradu zakona o parlamentarnom nadzoru. Ne želim prejudicirati stvar, ali sam siguran da ćemo doći do zakonskog akta kojim će, u skladu sa potrebama pravne države, biti uvedena veća kontrola u radu državnih institucija.Koliko je danas stabilna koalicija na državnom nivou? Hoće li “izdržati” u ovom sastavu do kraja mandata?- Pored toliko problema sa kojima se suočava čitavo društvo u BiH, zar nam još treba i kriza u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti? Naravno, Savez za promjene je istinski prihvatio saradnju da se na institucionalni način rješava problematika i stvari u BiH dovedu na pravo mjesto. Ako i drugi partneri imaju isti pristup, onda treba da radimo u interesu svih građana i oba entiteta u BiH. Sve drugo bi bilo štetno i opasno, naročito ako bi se političkim manipulacijama dala prednost u odnosu na ekonomski razvoj i socijalnu sigurnost u BiH. Prema tome, naš stav je jasan, a drugi neka dobro razmisle da li BiH pored toliko neriješenih i nagomilanih problema treba i parlamentarna kriza. Lično vjerujem da uprkos svim nastojanjima nekih zagovornika neće doći do narušavanja odnosa, ali oni koji preuzimaju odgovornost za bilo kakvu kombinaciju neka dobro razmisle kakav bi to bio udarac za BiH da nešto od godinu i po dođe do razaranja onog što smo koliko-toliko zajednički postigli u interesu građana.Za HDZBiH kažu da im SDA, s kojom je u koaliciji i u FBiH i kantonima, ispunjava gotovo pa sve želje. Imate li Vi takav utisak i dobija li Savez za promjene, odnosno SDS sve na čemu inzistira?- Nezahvalno je upuštati se i arbitrirati pri bilo kojem stranačkom nesporazumu, jer to u suštini znači da se svrstavate na jednu, a protiv druge strane. Neka SDA i HDZ na svim nivoima vlasti pronađu ključ rješenja za sve probleme. Takva je ustavna struktura i niko nikog ne treba da optužuje i pravi probleme ako neko od lokalnih predstavnika naruši stranački dogovor postignut na najvišem nivou. Svidjelo se to nekom ili ne, BiH je složena državna zajednica, a koliko je ona spremna da uspješno funkcioniše, zavisi od dogovora predstavnika tri konstitutivna naroda i dva ravnopravna entiteta.Kakav je stav SDS-a o inicijativi SNSD-a i HDZ-a BiH o zakonu o Ustavnom sudu BiH, “izbacivanju” stranih sudija i uvođenju etničkog veta u Ustavni sud?- Nadam se da neću nikog povrijediti kad kažem da Dejtonski mirovni sporazum, pa tako i Ustav BiH, u javnim istupima mnogim političarima služi samo kao floskula. Istina, ne moraju svi da znaju i čitaju ono što piše u Dejtonskom sporazumu, ali bez ikakvih pretenzija da budem pravni tumač pojedinih odredbi, neshvatljivo je da o tome ćuti akademska zajednica. Nažalost, i oni pravnici koji istupaju u javnost često daju politički obojene izjave. Što se tiče vašeg pitanja o pomenutoj inicijativi SNSD-a i HDZ-a BiH, odmah da vam kažem da je to moguće pravedno riješiti na dva načina. Dakle, amandmanom na Ustav BiH, a može i na bezbolniji način donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH. Naime, u poglavlju “Ustavni sud” u članu VI tačka 1. alineja (d) jasno i nedvosmisleno stoji da za imenovanje sudija po isteku pet godina od prvog imenovanja, Skupština BiH može zakonom odrediti drugačiji metod biranja troje sudija koje predlaže predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Kao što je poznato, mandat prvim sudijama Ustavnog suda istekao je 2002. Tada je trebalo donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se pored ostalog trebalo regulisati pitanje izbora stranih sudija. Proteklo je 15 godina a da to nije učinjeno na Ustavom dozvoljen način i zato smo u situaciji da se svaka sudska odluka nalazi na udaru žestokih kritika. Uostalom, Ustavni sud BiH kao nigdje u demokratski uređenim državama radi na osnovu svojih internih pravila, koja su nedavno preimenovana u Pravilnik. Žalosno je da se u BiH već godinama nadmudrujemo i vodimo polemičke rasprave oko nekih spornih pitanja umjesto da ih zajednički rješavamo i uređujemo društvo u kojem živimo. Zato se ne trebamo čuditi što se stvara politički poligon na kojem ekstremisti iz redova sva tri naroda vode glavnu riječ.Odluka Ustavnog suda BiH o Danu RS-a napravila je i pukotine u OSBiH. Mislite li da je realno stvaranje Vojske RS-a i čemu bi ona služila?- Ništa manji, ako ne i veći problem od donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH svakako je i ustavni položaj OSBiH. Ja sam često govorio i ponovo ću podsjetiti da su 2005. parlamenti RS-a i FBiH dali pristanak da Vojska RS-a i dvokomponentna vojska FBiH prerastu u Oružane snage BiH. To su bile legalne i legitimne odluke dva parlamenta i oko toga niko nije stvarao ni najmanji problem. Međutim, koliko su naše institucije i organi nemarni, pa i nedorasli poslovima i funkciji koje obavljaju, OSBiH nisu uspostavljene po regularnoj ustavnoj proceduri, to jest prenos nadležnosti nije obavljen i amandmanski ugrađen u Ustav BiH.

Pravni haos

Umjesto toga u Ustavu BiH, u poglavlju “Predsjedništvo”, odnosno članom V. tačka 5. (Stalna komisija) stoji da vojska jednog entiteta ne može stupiti na teritoriju niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez odobrenja vlade potonjeg entiteta. Ili još preciznije u odnosu na posljednja dešavanja, u istom članu Ustava BiH stoji da će svaki član Predsjedništva imati u okviru svoje funkcije ovlašćenje civilnog komandovanja OS-om. Ovo najbolje govori u kakvom se mi pravnom i ustavnom haosu nalazimo. Dakle, bio je postignut konsenzus u BiH o stvaranju OSBiH, koje su formirane početkom 2006. a da nije ispoštovana ustavna procedura kojom bi se izbrisale sve pravne nedoumice i amandmanski u Ustav BiH ugradilo posebno poglavlje “Oružane snage”. Time se samo daju argumenti političarima da se stanje u vezi sa ovim vrati na 2005. sa entitetskim vojskama.Mislite li da smo bliže tome da će se izmijeniti Izborni zakon BiH u godinu-dvije ili da nećemo imati izbore 2018. već potpuni haos? Ukoliko se u RS-u raspiše i novi referendum, je li to onda kraj BiH?- Ubijeđen sam da je prošlo vrijeme kalkulisanja ili, bolje reći, manipulisanja narodom i valjda je danas svakom jasno da sa time treba prestati. Kao što je bilo kakva promjena Ustava BiH moguća jedino uz puni konsenzus sva tri konstitutivna naroda i dva ravnopravna entiteta, a druga solucija je, ne daj Bože, ratna opcija. Zato kategorično tvrdim da neće biti nikakvog referenduma o nezavisnosti RS-a, jer kao što sam rekao, postoje samo dva moguća puta bilo kakve disolucije, a to je dogovor tri strane ili oružani sukob. Mogući su neki drugi referendumi, ali isključujem mogućnost onog o nezavisnosti.(Izvor: Oslobođenje.ba)
0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top