Borba Srbije i Hrvatske za bosanskohercegovačko nebo, u igri stotine miliona eura

Vučić
Projekat Aerodroma Trebinje, koji bi mogao koštati i do 100 miliona eura, ponovo je otvorio pitanje kontrole bosanskohercegovačkog neba.

 

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Tomislav Momirović rekao je jučer da je Srbija počela komunikaciju sa predstavnicima BiH u vezi sa kontrolom neba na teritoriji koju će pokrivati budući Aerodrom Trebinje.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Srbije, Momirović je pojasnio da Srbija ne želi da finansira aerodrom (onaj u Trebinju) koji će koštati između 80 i 100 miliona eura, a da kontrolu neba ima treća strana, odnosno ne BiH, ne Srbija, nego u ovom slučaju Hrvatska.

Političko i strateško

"Mi želimo da podržimo BiH da ona kontroliše nebo iznad svoje zemlje. Ukoliko ona to ne može iz raznih razloga, mi smo spremni da to uradi naše regulatorno telo SMATSA", rekao je Momirović, prenose "Nezavisne novine".

Podsjetio je da SMATSA nije samo nacionalno tijelo, nego regionalno, s obzirom na to da njeno vlasništvo čine Srbija i Crna Gora, u razmjeru vlasništva Srbije 93 posto, a Crna Gora sedam posto.

"Otvorili smo jedno kompleksno pitanje, koje je političko i strateško i njega takođe planiramo da rešimo u narednih godinu dana, svakako pre izgradnje našeg aerodroma, kako bismo zaštitili interese imovine Srbije u RS", rekao je Momirović.

Govoreći o tome da li će doći do određenih razgovora o ovom pitanju zamjenik direktora BHANSA-e Nudžeim Rečica, koji ima decenije iskustva u avijaciji, kazao je za Radiosarajevo.ba da se još uvijek "nije došlo u tu fazu".

"To će biti u nekom budućem vremenu. Sad to treba definisati šta je najoptimlnije ukoliko dođe do Aerodroma Trebinje. Šta je naoptimalnije i najsigurnije rješenje, šta je najnormalnije. Zbog pozicije na kojoj se nalazi Aerodrom morat će se uključiti i Crna Gora, Srbija, Hrvatska i BiH. I naći optimalno rješenje. Tako je to u avijaciji", kaže Rečica, pojašnjavajući da ovo pitanje još uvijek nije definirano ni unutar BHANSA-e, te da postoje različite opcije.

"Open sky"

Dodao je kako će BHANSA uraditi ono što je optimalno.

"Da se mi dogovorimo kako i šta mislimo, a onda ćemo razgovarati sa drugim stranama", kazao je.

Govoreći o tome da li BiH ima mogućnost da preuzme kontrolu neba i nad Trebinjem, Rečica podsjeća da svaki aerodrom mora imati kompletnu infrastrukturu.

"Aerodrom nije samo pista i zgrada. Tu su navigacijska sredstva, sredstva kontrole. Istina imamo radare koji mogu kontrolirati tu površinu. Ali su potrebna značaja sredstva za ulaganje u taj segment. Mi još uvijek nemamo to definirano u svom finansijskom planu. Pretpostavljam da investitori koji to rade trebaju plasnirati ta sredstva... ", dodao je.

Komentirajući određene prijepore u smislu da Srbiji ne odgovara što kontrolu neba nad Trebinjem provodi susjedna Hrvatska Rečica ističe kako je zračni saobraćaj vrlo kompleksna situacija.

"Vrlo je kompleksna situacija. To će zahtijevati vrlo ozbiljan ekspertni rad. Ne bi trebalo puno politike i to kome sa šta sviđa već ono što je optimalno. "Open sky" to predviđa, države ustupaju jedan dio zračnog prostora drugima u cilju nesmetanog obavljanja saobraćaja. To se dešava u čitavoj Evropi", zaključio je Rečica.

Srbija već izdvojila 240 miliona eura

Što se tiče projekta Aerodroma Trebinje, on je rekao da je raspisana javna nabavka za izbor izvođača za izradu projektno-tehničke dokumentacije.

 "Mi smo odvojili oko 240 miliona evra za pitanje eksproprijacije. Trebalo bi na jesen da krenemo u eksproprijaciju. Računam da će građevinsku dozvolu dobiti do kraja godine i mislim da sledeće godine možemo da krenemo u izgradnju", dodao je on.