Bosanska Krajina - novi migracioni centar

Sve veći broj migranata ulazi u BiH, ali se i kreće po BiH, u pokušaju da iziđe i ode u zemlje Evropske unije. U protekla tri mjeseca Granična policija BiH je imala u postupku više od hiljadu osoba od kojih je oko 500 ilegalno ušlo ili ilegalno boravilo u BiH. Nadalje, oko hiljadu migranata sprema se da uđe u BiH u narednim danima, podaci su Službe za poslove sa strancima. Međutim, BiH je za najveći broj njih usputna stanica na daljem putu ka EU.

Za najveći broj migranata koji već borave u BiH, ili ulaze u nju, putevi vode ka njenom sjevero-zapadu. U Bosansku Krajinu, u Veliku Kladušu i Bihać, i s jedinim ciljem – kako naći put iz BiH?

Teško je utvrditi broj onih koji dolaze, odnosno koji su došli i koji borave u ovim područjima, u protekla tri-četiri mjeseca, od kada je registriran njihov dolazak, koji poprima dimenzije masovnog, kazuju u Velikoj Kladuši. Izbjeglice dolaze  iz Sirije gdje su ratni sukobi, ali ima migranata iz Pakistana, Avganistana, Maroka, Alžira, čak i iz Turske, pa Kosova. Prvo utočište traže u džamijama.

Muamer Ćatić, imam u gradskoj džamiji u Velikoj Kladuši kaže: „Pomoć traže u džamijama, da se ugriju, osvježe. Kako da ih ne prihvatimo onako promrzle, pokisle, bez novca. Uglavnom su to mlađe osobe, između dvadeset i trideset godina starosti. Najveći broj ih je iz Centra za azilante u Sarajevu, i najveći broj pokušava ilegalno preći državnu granicu sa Hrvatskom. Mnogi su i vraćeni iz Hrvatske. Mi im pomažemo onako ljudski, humano. Odmah obavijestimo policiju, Graničnu policiju, Ured za strance i tražimo pomoć.“

Dolasci migranata su sve češći i gotovo svake večeri ih po dvadesetak traži pomoć i u drugim džamijama. Nisu rijetke čak ni grupe sa ženama i malom djecom. Posljednjih dana slična situacija je i u Bihaću. Javljaju se u ovdašnje džamije i pruža im se ona humana, ljudska, pomoć. Priikuplja hrana, odjeća, obuća.

U Jedinici granične policije Velika Kladuša kažu da "gotovo na dnevnoj bazi imaju pokušaje ilegalnog prelaska granice“. Prema riječima Samira Prošića, inspektora za graničnu kontrolu JGP Velika Kladuša „veliki broj migranata koristi mogućnost koju imaju kao tražioci azila u BiH da se kreću i dolaze u Veliku Kladušu i Bihać i tu traže mogućnost da ilegalno pokušaju preći granicu. Građani nemaju dovoljno informacija o toj njihovoj mogućnosti, pa smo stalno izloženi dojavama, pozivima, o tome da je sve više migranata ovdje, jer nije uobičajeno da toliko stranaca odjednom boravi u gradu. Otkriveno ih je na desetine u ilegalnom prelasku granice, nema dana da ne otkrivamo grupe, koje vraćamo u Centar za azil, ali uprkos tom sve ih je više na cijelom ovom području. Najveći broj njih su zapravo lažni tražitelji azila u BiH.“

Gostoprimstvo u Velikoj Kladuši i Bihaću

Svojevrsno gostoprimstvo Kladušana, ali na koje nailaze i u Bihaću i područjima između ova dva grada, svakako su razlog sve većeg broja dolazaka i posebno zadržavanja. Nijaz Nuhanović, ugostitelj, koji pomaže u zbrinjavanju kaže: "Ovi ljudi jednostavno ne biraju sredstva da se domognu EU, a ovo područje dio je njihove rute".

Slično govori i Enver Melkić, koji također podržava akcije na zbrinjavanju i pomoći: "Tražimo od nadležnih da im se pomogne, a mi pomažemo u onoj prvoj fazi zbrinjavanja. Nemaju, obično hrane, odjeće, dolaze promrzli, bolesni. Prihvatimo ih i pružimo im pomoć."

Nadalje, Huse Karajlić ugostio ih je u svojoj kući tridesetak. "U jednom danu bilo ih je 26. Hoću samo da pomognem, da im osiguram hranu, odjeću. Tražio sam u Graničnoj policiji, Službi za strance da im se pomogne. Njima BiH nije obećana zemlja i oni žele samo otići."

migranti_sl_3-770x433.jpg

U Velikoj Kladuši kazuju da mnogi u ugostiteljskim objektima koriste i platne kartice.

I tako Velika Kladuša i Bihać, najvećem broju njih, nezvanično postaju privremeni dom. Dvadesetjednogodišnji Salman Afridi iz Pakistana, nakon godinu i po, kako kaže lutanja do BiH i Velike Kladuše, nedavno je uhvaćen u ilegalnom prelasku granice u Hrvatskoj i vraćen je u BIH.

Ponovo je iz Centra u Sarajevu došao u Veliku Kladušu: „Moj cilj je Austrija i neću odustati od te namjere. U Pakistanu su mi roditelji, četiri brata, dvije sestre. Zbog uvjeta sam otišao. U Hrvatskoj su nas maltretirali hrvatski policajci, tukli.“

Nadalje, jedan od njih kazuje: "Kada su nas uhvatili u Hrvatskoj, policija nas je maltretirala. Oduzela nam je dokumenta. Jedan policijac mi ih je pocijepao. Onda su nas doveli na Granični prijelaz Izačić kod Bihaća i tu su nas ostavili, odnosno vratili u BiH."

U Graničnoj policiji BiH kazali su da takve tvrdnje provjeravaju, a u Policiji Republike Hrvatske su odbacili takve tvrdnje.

Iz Maroka je Kamal, kojem je cilj Španija, pa Sirijac Khairat, koji želi u Francusku. Kažu: "Ne znamo šta će se desiti s nama. To je sada u Božijim rukama. Ali, cilj nam je naći put i otići iz BiH.“

Svi oni uglavnom govore da su svoje domove napustili iz straha za život, drugi zbog teške ekonomske situacije, ali svima je jedan, zajednički, cilj – stići u EU.

I tako svjesno ili ne Velika Kladuša i Bihać, gotovo pa postaju, svojevrsni, novi migracijski centri.

Prepušteni sami sebi

Međutim, u lokalnoj upravi u Općini Velika Kladuša upozoravaju na sve težu situaciju, jer, kako kažu, što ti ljudi duže ostaju ovdje potrebnija im je pomoć. Pitaju se – šta uraditi, kako pomoći onima koji ne žele biti u Centrima za azil, a takvi su uglavnom svi koji dolaze ovdje, koji se ovdje snalaze na razne načine i borave, koji čak uzimaju u zakup stanove itd. Problemi s kojima se susrećemo u tom pravcu su sve veći, kažu u Općini Velika Kladuša.

U Zdravtsvenom savjetu Općine kažu da je problem kulminirao. „Migranti se svakodnevno javljaju u Dom zdravlja i traže pomoć.“

Direktor Doma zdravlja Senad Okanović navodi: "Tražimo pomoć, kako uspostaviti sistem da se problem stavi pod kontrolu. Vršimo dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u prostorijama gdje migranti borave ili gdje su boravili, preduzimamo i preduzimaćemo sve radnje na preventivnom djelovanju i zaštiti zdravlja. Stoga, moraju se uključiti sve nadležne institucije, ne samo iz oblasti zdravstva i rješavanju ovih problema i pomoći nam.“

Predsjednik Savjeta Enver Pehlić, pak podsjeća da je teškoća „što nemamo informacije gdje su sve migranti smješteni, kakakv status imaju.“

U Općini dalje kažu: "Općinski organi nemaju nikakve zvanične informacije o migrantima i bez tog se lokalne službe ne mogu stavljati u funkciju rješavanja ovog problema. Zato tražimo pomoć od institucija u BiH, u entitetu Federacija BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Službe za strance BiH. Od svih već danima tražimo pomoć, ali uopće se ne javljaju, a kamoli da nam daju kakve upute, instrukcije. Ponovo smo prepušteni sami sebi. Kako onda pružati organiziran sistem pomoći migrantima, kojih je svakim danom sve više ovdje? Nemamo smještajnih kapaciteta i zaista se, ne možemo za takvo što ni pripremiti i ovo mora preuzeti Koordinaciono tijelo za pitanje migranata BiH,pogotovo što se najavljuje masovniji novi dolazak migranata i ovo područje neće biti mimoiđeno,“ zaključuju u Općini Velika Kladuša.

migranti_sl_2-770x433.jpg

I tako svjesno ili ne Velika Kladuša, Bihać i druga ovdašnja mjesta u Bosanskoj Krajini, gotovo pa postaju, svojevrsni, novi migracijski centar. Uz pružanje podrške i izraženu humanost, ipak, traže pomoć nadležnih institucija u BiH. Kako kažu, da ne nose i ne trpe i ovaj teret.

Međutim, u tom kontekstu postavljaju i pitanje nadzora i odgovornosti spram migranata i posebno sprečavanja krijumčarenja. Ili se u tom svemu već mire činjenicom da su nova prolazna stanica na njihovom putu u neko bolje sutra.