Imate li podršku za svoj prijedlog da se izmjene Izbornog zakona BiH i pregovori o formiranju Vlade FBiH odvijaju uporedo?
- Na akterima pregovora o izmjenama Izbornog zakona i formiranju vlasti u Federaciji BiH, a to su u prvom redu legitimni predstavnici Hrvata i Bošnjaka, je da s osjećajem odgovornosti za funkcioniranje i stabilnost BiH, te u duhu uzajamnog uvažavanja i povjerenja, primijene najbolji način koji će dovesti do dogovora.
Programska država
Ja sam izrazio svoje mišljenje ili ako hoćete savjet i dalje od toga ne sežu moje nadležnosti niti ingerencije.
Čemu se nadate u ovoj priči, ako su SDA i DF rekli da neće prihvatiti prijedlog HNS-a vezan za izmjene Izbornog zakona?
- Očekujem da izabrani legitimni predstavnici konstitutivnih naroda i ostalih u oba doma Parlamentarne skupštine implementiraju odluke Ustavnog suda BiH, glede izmjena Izbornog zakona po predmetu Ljubić i predmetu Mostar, na način da se zajamči legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda “na svim administrativno-političkim razinama”, kako je to Ustavni sud naložio i obrazložio. Napominjem da odbijanje implementacije odluka Ustavnog suda povlači kaznenu odgovornost odgovornih.
Očekujete li da i SBB i DF u federalnu Vladu uđu u okviru kvota koje je dosad imala SDA?
- S kojim udjelom će ove tri stranke “bošnjačke političke reprezentacije” kao dijela parlamentarne većine sudjelovati u raspodjeli funkcija iz bošnjačke kvote, to je do njihovog međusobnog dogovora. Pozicije koje Ustavom i Zakonom, kako u Vladi tako i Predsjedništvu i Parlamentu Federacije BiH, pripadaju Hrvatima - pripadaju strankama Hrvatskog narodnog sabora BiH, koje nose više od 95 posto hrvatskog izbornog legitimiteta.
Sve se više priča i o transformaciji, odnosno podjeli nekih resora u Vladi FBiH. Kako gledate na to i imate li i tu nekih prijedloga?
- To je do dogovora strana u pregovorima, prvenstveno mislim na SDA i HDZBiH, kao nositelja većinskog legitimiteta dva većinska konstitutivna naroda u Federaciji BiH. Pritom treba uzeti u obzir da je Ustavni sud dva ministarstva proglasio neustavnim.
Može li dolazak Zorana Milanovića na čelo Hrvatske promijeniti nabolje odnose naše zemlje i susjeda?
- Mislim da su odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske bili i dosad dobri. Nekoliko spornih pitanja koja se tiču granice nisu nikakav specifikum naše dvije države. Iznenadit ćete se kad vam kažem da ta pitanja ni do danas nisu razriješena među razvijenim europskim državama, koje su nam u mnogočemu uzor, pa o tomu nitko ne govori, a još manje problematizira. Primjera radi, u regiji zaljeva Ems-Dollart, stoljećima postoji spor Njemačke i Nizozemske, koji su elegantno riješili 60- ih godina i potvrdili 2013, na način zajedničkog korištenja Zaljeva bez dogovorene granice. Na Bodenskom jezeru nikada nije utvrđena granica između tri države - Njemačke, Švicarske i Nizozemske i nitko u tome ne vidi niti pravi problem.
Dakle, otvorena pitanja treba nastojati riješiti, ali ako trenutno nema dogovora, ne treba problem nepotrebno potencirati. Naše dvije zemlje su upućene jedna na drugu, glede povijesnih, geografskih i geopolitičkih razloga. Prirodni resursi, prometna infrastruktura, komplementarna gospodarstva i izmiješanost naroda s jedne i druge strane granice nas motiviraju da gradimo dobrosusjedske odnose. Hrvatska je Bosnu i Hercegovinu u svojoj vanjskopolitičkoj strategiji identificirala kao “programsku državu”, iz razloga koje sam naprijed naveo, ali i zbog činjenice da su Hrvati u BiH, kao neodvojivi dio hrvatskog narodnog korpusa, jedan od tri konstitutivna naroda. Najmanje trećina stanovništva Hrvatske rođena je ili je podrijetlom iz BiH. Svake godine stotine tisuća Bosanaca i Hercegovaca svih nacija odlazeći na ljetovanje u Hrvatsku od Pule do Dubrovnika, kažu idemo na “naše” more. Stoga sam uvjeren da se politika Hrvatske prema BiH niti u odnosu na Hrvate u BiH, neće mijenjati izborom Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske. Jamstvo za to su Ustav i strateški dokumenti Hrvatske, kao što su Strategija o odnosu RH s Hrvatima izvan Hrvatske, Strategija nacionalne sigurnosti, te Deklaracija o položaju Hrvatskog naroda u BiH. U svim tim dokumentima Hrvatska snažno podupire BiH kao državu tri ravnopravna konstitutivna naroda na putu političke stabilnosti, prosperiteta i uključenja u euroatlantske integracije.
Kotromanović je vojnik
Isto se odnosi i na položaj hrvatskog naroda u BiH, glede očuvanja konstitutivnosti, uspostave jednakopravnosti te mogućnosti izbora legitimnih političkih predstavnika u institucije na svim razinama kako je to Ustavom BiH i predviđeno. Konačno, ako ste pratili sučeljavanja dvoje kandidata pred drugi krug izbora, mogli ste od samog Milanovića čuti što misli o nekom od ovih pitanja. Nadalje, vanjsku politiku kreiraju Vlada i predsjednik RH, pri čemu Vlada i Sabor na raspolaganju imaju mnogo više instrumenata.
Kako tumačite poruku savjetnika novog predsjednika Hrvatske lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću, da se “opredijelio za jeftin i bezvezan štos, što nije bilo pametno”?
- Pretpostavljam da mislite na bivšeg ministra Kotromanovića, koji mu nije savjetnik, a da li će to biti, danas ne znamo. Kotromanović je prvenstveno vojnik, a ne političar, pa njegove izjave treba gledati u tom svjetlu. Bilo je normalno da HDZBiH podrži kandidatkinju sestrinskog HDZ-a Hrvatske, međutim, to ni na koji način neće utjecati na odnos Milanovića kada je u pitanju položaj Hrvata u BiH, pa ni kada je riječ o suradnji s predstavnicima Hrvata u institucijama BiH. On je znao i prije izbora da će većina hrvatskih državljana iz BiH glasovati za njegovu protukandidatkinju. Pritom je to u jednoj izjavi jasno i izrazio, ali i dodao da to neće utjecati na njegov odnos prema Hrvatima u BiH.
Je li sada već izvjesno da će izbore u Mostaru nametnuti Ustavni sud BiH? Kakav epilog u toj priči očekujete?
- Ne vjerujem da će Ustavni sud ući u avanturu supstituiranja Parlamentarne skupštine BiH, što je Središnje izborno povjerenstvo učinilo glede popune Doma naroda, jer bi to dovelo u pitanje čitav ustavno-politički sustav BiH. Nije isključeno da netko i na to cilja.