15 Apr

Cazinske pčele od cvekle prave med

Šefik Rošić, pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja iz Cazina, omogućio je spoj pčele i podzemnih plodova prirode.

U Krajini su pčele tolike inadžije "da pod zemlju idu po ciklu i od nje prave med", komentiraju stanovnici Cazina ljekoviti med od cvekle. Objektivno gledajući, spoj ploda koji se nalazi u zemlji i pčela, čije su polje djelovanja cvjetovi, ne djeluje kao svakidašnja pojava.

Šefik Rošić, pčelar, uzgajivač ljekovitog bilja, ali i filantrop iz Cazina, omogućio je i taj spoj.

"Najteže je za početak ubijediti pčelu da počne uzimati ciklu, jer one sve svoje radnje zasnivaju na čulu mirisa, a cikla sama po sebi miriše na zemlju. Kad je prihvate, pčele prerađuju ljekoviti korijen i konzerviraju ga u medu. Tako dobijamo obojeni proljetni med od cikle", pojednostavljuje Rošić.

Rošić je prije rata radio u namjenskoj industriji kao mašinski inženjer, a prikupljanjem ljekovitog bilja bavi se čitavog života, međutim, svoju ljubav prema prirodi ekonomski je počeo eksploatirati slučajno, prije više od 20 godina, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

"Svakih desetak dana kada bih se vraćao sa linije (fronta), svratio bih u lokalni centar gdje se dijelila humanitarna pomoć. Jednom prilikom u redu je čekala porodilja koja je plakala jer nije imala mlijeka kako bi podojila svoje tek rođeno dijete. Bio je rat, tuga i suze su se susretale na svakom koraku, ali su njene suze posebno doprle do mene i duboko me potresle. Mi smo oduvijek skupljali ljekovito i bilje i od toga pravili čajeve, tako da smo odranije prikupili velike zalihe kamilice. Otišao sam do kuće i nakupio kesu kamilice i još nekih trava koje su dobre za laktaciju i vratio se do uplakane žene. Čaj joj je zaista pomogao. Taj trenutak bila je prekretnica života, stvari su počele za mene dobijati veći smisao", svjedoči Rošić.

 

Prodaja čajeva

Rošić je ovim činom stekao povjerenje kod prisutnih i vijest o njegovim djelotvornim biljnim pripravcima brzo se proširila, što mu je omogućilo početak prodaje čajeva.

"U početku su neke žene koje su prodavale na pijaci uzimale moje čajeve kao nakupci da bih sa stabilizacijom situacije u državi i sam počeo izlaziti na pijacu sa vlastitim proizvodima, koji su upakovani u strogo kontrolisanu, ručno izrađenu ambalažu od prirodnih materijala", kaže Rošić.

Više od 20 godina porodica Rošić ručno izrađuje svoju ambalažu jer "nikome ne mogu prepustiti brigu o čistoći i kvalitetu papirnih vrećica". Ljekovito bilje priprema se i suši u posebno kontroliranim uvjetima, a o samoj činjenici da je cijela porodica uključena u proizvodnju ljekovitih pripravaka svjedoči 100 kvadrata okućnice, na kojoj se nalazi najmanje 250 biljnih vrsta.

"Ljubav prema prirodi i vjerovanje da čovjek pripada tom balansu mene motivira da se bavim ovim poslom. Ja sam mašinac i bio sam rezervni oficir u vojsci i upravo sam tu disciplinu i metodologiju rada pretočio u svoj životni poziv. Uživam u ovome što radim, a osnovni motiv mi je pomoći ljudima i da shvate da moraju znati živjeti s prirodom", govori.

 

Cazinski kestenov med

Porodica Rošić jedan je od inicijatora i nosilaca ideje o brendiranju cazinskog kestenovog meda na Institutu za zaštitu intelektualne svojine.

"Bitno je shvatiti da se kvalitet i ekskluzivnost proizvoda jedino ozbiljno mogu plasirati na tržište pod zaštićenim brendom. Kestenov med biser je cazinskog kraja, veoma je teško naći idealne uslove za proizvodnju meda i homogeno okruženje na jednom mjestu", navodi Kemal Rošić, Šefikov sin, koji je od malih nogu uključen u porodični posao.

Pčelarstvo je kruna ljubavi prema prirodi, smatra Šefik i dodaje da se počeo intenzivno interesirati za tu plemenitu profesiju prije gotovo 30 godina, uporedo s prikupljanjem ljekovitog bilja.

"Pčela je najbitnije biće koje naseljava našu planetu. Ona je ta koja oprašuje biljke, omogućava produžavanje vrsta, kako biljnih, tako i životinjskih. Dok je pčele, bit će i života na Zemlji. Nekad se značaj pčelarstva stavlja u drugi plan i posmatra se samo kroz prodaju meda i u najboljem slučaju spomenu se pozitivna svojstva meda kao prehrambenog proizvoda", smatra Kemal.

Rošić med poredi s nektarom života, jer je ujedno prehrambena namirnica, lijek i simbolika simbioze čovjeka sa biljnim i životinjskim svijetom. Tu se vraćamo na šaljivo pripovijedanje kako cazinske pčele skupljaju med i pod zemljom.

"Cikla je izuzetno korisna i ljekovita namirnica i šteta je bila ne iskoristiti njena istaknuta svojstva u kombinaciji sa najzdravijim proizvodom na planeti. Proces pripreme meda od cikle gotovo je neisplativ; s ekonomskog stanovišta korisnije je pokupiti čisti med i prodati ga kao takvog, ali ja mislim i na one kojima je potreban lijek. Mlada cikla se očisti i prokuha, nakon čega se sav sok iscijedi i preostala čvrsta masa se usitni i u određenoj razmjeri u mješavini daje pčelama. Krajnji proizvod jest ljekoviti pripravak koji je sama pčela konzervirala s očuvanim svojstvima i cikle i meda", kaže Šefik.

Posljednjih godina pojavio se trend uzgoja malina, u kojima veliki postotak stanovništva pronalazi rješenje egzistencije, odnosno dodatne zarade. Sam rod maline, čak 90 posto, zavisi od populacije pčela, ali nesavjesno tretiranje rasada hemikalijama posljednjih godina ubira danak u populaciji pčela.

"Laički objašnjeno, uzgajivači malina koriste snažne insekticide u nekontroliranim količinama kako bi zaštitili plodove, a, kao što znamo, pčela je insekt koji te vrste hemikalija ubijaju. Ne krivim nikoga, mora se od nečega živjeti, ali da li je neophodno hemikalijama uništiti tlo, prirodno okruženje i pčele, od kojih egzistencija malina, a prije svega svih nas u suštini zavisi? Neophodno je educirati uzgajivače o rizicima i balansu koji je neophodno napraviti s prirodom", upozorava Kemal Rošić.

Bosna i Hercegovina, oaza prirode

Šefik Rošić kaže da je u životu radio za zajednicu i da je sav posao skoncentrirao za dobrobit ljudi, a ima želju prenijeti svoje znanje i ljubav prema prirodi na mlađe generacije u formi organizirane institucije

"Dok sam živ volio bih da osnujem jednu botaničku baštu u okviru zvanične institucije kako bi se prepoznalo na jednom mjestu bogatstvo i raznolikost naše države. Želio bih u okviru te institucije da uključim i pčelarstvo i da u cijelom paketu ponudimo jedan simbol bogatstva Bosne i Hercegovine kao očuvane prirodne oaze. Zaista, mi nismo dovoljno svjesni šta zapravo imamo u našem okruženju", poručuje Šefik Rošić, cazinski filantrop i zaljubljenik u prirodu.

 

 

(Izvor: Al Jazeera)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top