Četvrtina djece školskog uzrasta u BiH konzumira duhanske proizvode

.
U prostorijama Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu danas je održana konferencija povodom obilježavanja Svjetskog dana bez cigareta, a posebna pažnja posvećena je problemu konzumacije duhanskih proizvoda među djecom i mladim u BiH.

Na početku konferencije pomoćnica direktora za stručne poslove Federalnog zavoda za javno zdravstvo Aida Ramić Ćatak ukazala je na posljednje aktivnosti u kojima je institucija učestvovala, a tiču se donošenja zakona o ograničenoj upotrebi duhana.

 

"Zavod za javno zdravstvo FBiH dio je složene priče u oblasti kontrole duhana. S jedne strane, učestvovali smo u pripremi novog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, koji se trenutno nalazi na čekanju u Federalnom parlamentu. U njegovoj izradi učestvovali smo zajedno s predstavnicima drugih resora i nevladinog sektora. Pored toga, radimo na edukaciji građana kroz promotivne poruke, skupove i iznošenje činjenica. O problemu pušenja ne govori se dovoljno glasno i percepcija težine problema uopšte nije razvijena u našoj zajednici. S obzirom na borbu s pandemijom, treba napomenuti da je pušenje još uvijek najveći pojedinačni faktor rizika kada je riječ o koronavirusu i da su pušači bili mnogo više u jedinicama intenzivne njege, što su pokazala istraživanja širom svijeta", ističe Ramić Ćatak.

Prisutnima se obratio i Mirza Kršo, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji je govorio o industriji proizvodnje cigareta i njenom utjecaju na mlade ljude.

 

"Vrlo nerado dajem medijski prostor toj industriji štetnih duhanskih proizvoda. Jedna je od najsnažnijih industrija i jedna od najaktivnijih kada je riječ o lobiranju. To je industrija koja je svjesna svega o čemu mi govorimo, da je epidemija ovisnosti o duhanu zapravo jedan od najvećih zdravstvenih, društvenih i ekonomskih problema", ističe Kršo.

 

Kada je riječ o utjecaju na mlade, Kršo ističe kako se utjecaj duhanske industrije ogleda u više slučajeva.

 

"Devedeset posto pušača prvi put u dodir s cigaretama dođu kao maloljetnici. Dugoročno, uvjerljivo najveći efekt ima prevencija stvaranja novih pušača. To ova industrija to dobro zna i zato je u prethodnoj godini 80 posto budžeta ovih kompanija otišlo ne na promociju, već na subvencije i damping cijene, što je omogućilo da se cijene održe na nižem nivou uprkos vladinim mjerama povećanja. To je mjera koja je usmjerena protiv najmlađih, koji nisu u poziciji donositi racionalne odluke", zaključio je Mirza Kršo.