Tri godine turizam u Hrvatskoj rastao je dvocifrenim brojkama. Bude li sezona koja je pred vratima nalik lanjskoj, bit će to sjajno, no vijesti s terena govore da rezervacije baš i ne “pljušte” kao lude, piše Slobodna Dalmacija.
Jedan od razloga što nema pomame za ljetovanjem na hrvatskoj obali kao što je bilo 2015. ili 2016. godine, jest i taj da se situacija u Grčkoj i Turskoj stabilizirala, a potonji, subvencioniranjem avionskih letova, mame goste u Antaliju cijenama aranžmana koje su u nas nezamislive. Iskustva članova splitskog golf kluba “1700”, koji su u Beleku proveli sedam dana u hotelu s pet zvjezdica u all inclusive aranžmanu za hiljadu eura, s uključenim aviokartama Zagreb – Instabul – Belek i natrag, slikovito govori o tome koliko su na Jadranu pomahnitali s cijenama.
U cijenu odmora u Antaliji bila su im uključena čak i jela po narudžbi, sva alkoholna pića, vozili su ih svaki dan na golferske terene, zabavljali ih, čistili im opremu… U Hrvatskoj za taj novac gost jedva da pet dana može provesti u prosječnom privatnom smještaju na otoku, jer kad ga “Jadrolinija” opali po džepu, a karta za putnika i auto se broji u sezoni u hiljadama kuna, neće mu ostati ni za kafu, piše Slobodna Dalmacija.
ZARAĐUJU I ZIMI
Zadranin Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, ne čudi se niskim cijenama koje nude konkurentske destinacije, no i upozorava da se radi o sasvim različitim turističkim pričama.
– Mi se s Turcima jednostavno ne možemo uspoređivati. To je potpuno drugi kontekst – tvrdi Fain, no, bez obzira na to, ostaje da su nam oni i dalje velika konkurencija u pridobivanju gostiju iz Evrope. Otkada je Turska odlučila subvencionirati letove, touroperatore i kruzing kompanije, broj rezervacija im je veći za trećinu. Oni turistima praktički plaćaju put da bi posjetili Tursku i ondje potrošili novac, potvrdili da se radi o sigurnoj zemlji u kojoj terorizam više nije prijetnja. Turska se tako posljednje dvije godine pretvorila u pravog turističkog “tigra” koji samo što ne “poždere” mediteransku konkurenciju. Aranžmani o kojima ovdje pišemo kreću se već od 500 eura u hotelu s pet zvjezdica i all inclusive uslugom, s povratnim letom iz Njemačke ili Velike Britanije, čija su im tržišta najzanimljivija i finansijski najpotentnija. Zato u Turskoj sezona traje cijelu godinu, a ne kao u Hrvatskoj, gdje zimi hoteli i privatni smještaj zjape prazni.
– Ne možemo se mi s njima uspoređivati zato jer smo u Evropskoj uniji, a oni nisu, a to se odmah odražava na poticaje kojima turska država subvencionira takve aranžmane. Možemo li im ikako konkurirati? Nema šanse, znate i sami da se samo cijena noćenja u našim hotelima s pet zvjezdica kreće između tristo i četiristo eura – kaže Fain, koji se slaže da su u Hrvatskoj izgubili osjećaj za realnost kad je u pitanju omjer onoga što nude s onog koliko to na koncu i naplate.
DIGNIMO KVALITETU
– Dugo upozoravam sve koji rade i žive od turizma da ne smijemo pretjerivati s cijenama jer će nam to pretjerivanje doći na naplatu prije ili kasnije. Mi se, očito, s konkurencijom iz Turske ne možemo natjecati niskim cijenama, i mi takve aranžmane iz niza razloga ne možemo ponuditi, ali ko nam brani raditi na podizanju kvalitete? – pita Fain.
A baš je kvaliteta i u pitanju. Hrvatska je i dalje dosadna destinacija koja nudi samo “sunce i more”, a davno je prošlo vrijeme kad je gostima bilo dovoljno “pržiti se” na plaži. Za razliku od Turaka koji privlače igrače golfa iz cijeloga svijeta, a riječ je o bogatijoj klijenteli, navode da se u Hrvatskoj time, s obzirom da je u funkciji tek šest golf terena, ne mogu pohvaliti.
– Najvažnije vam je da gost dobije vrijednost za utrošeni novac, “money for value”. Trebamo imati ponudu za sve vrste gostiju, i za one koji mogu platiti više i za one plićeg džepa, ali za ono što plate moraju dobiti najbolju uslugu – zaključuje Fain.
