Konačni stav o primjeni rezultata popisa iz 2013. godine prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH dat će Ustavni sud BiH. Brojne političke stranke, predvođene Strankom demokratske akcije (SDA) i lijevim blokom (SDP, DF i Naša stranka) najavile su podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti uputstva koje je 18. decembra 2018. godine donijela Centralna izborna komisija (CIK) BiH.
Riječ je u uputstvu na koje su građani Bosne i Hercegovine čekali još od 6. novembra 2018. godine, odnosno od dana kada je CIK potvrdio rezultate predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Dok SDA, SDP, DF i Naša stranka negoduju zbog primjene popisa iz 2013. godine, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je da će stranka na čijem čelu se nalazi uvažiti odluku CIK-a.
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH jasno kažu da se sve do implementacije Aneksa VII (Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima) moraju primjenjivati rezultati popisa iz 1991. godine. Iz toga se može zaključiti kako postoji velika vjerovatnoća da Ustavni sud BiH u konačnici donese odluku kojom će staviti van snage uputstvo CIK-a.
Ili popis iz 2013. godine ili nema odluke
Na drugoj strani, iz CIK-a otvoreno poručuju kako oni nemaju namjeru donositi bilo kakvu drugačiju odluku. Odnosno, da ni u kojem kontekstu i s trenutnim Izbornim zakonom BiH neće donijeti odluku u kojoj će kao baza biti korišten popis iz 1991. godine.
"Suštinska razlika je u polaznoj osnovi. U principu, koji se popis koristi kao polazna osnova. Ako je to popis iz 1991. godine, ja nemam ništa protiv da on bude, ali onda je to ovlast zakonodavca. Centralna izborna komisija nema ovlast da postupa. Ako je to posljednji popis, onda je to uslov koji je ispunjen. To će možda neko osporiti i vratiti da bude popis iz 1991. godine, ali će onda on morati riješiti to zakonom ili nekim drugim aktom. Onda neće CIK biti nadležan ili odgovoran", poručio je predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić.
CIK je na ovaj način otvoreno upozorio političke stranke kako će, u slučaju da Ustavni sud BiH stavi van snage donesenu odluku CIK-a, pitanje popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH ostaviti nadležnim zakonodavcima. U tom slučaju otvara se novi problem jer političke stranke ni same se ne mogu dogovoriti o tome ko je ovlašteni zakonodavac, odnosno da li je to Parlament Federacije BiH ili Parlamentarna skupština BiH.
Koliko političke stranke djeluju zbunjeno najbolje pokazuje primjer Demokratske fronte koja je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine prošle sedmice podnijela krivičnu prijavu protiv članova CIK-a zbog izglasavanja podzakonskog akta koji nije u nadležnosti CIK-a.
"Demokratska fronta je navedeni Izvještaj o počinjenju krivičnih dijela podnijela smatrajući da su članovi Centralne izbore komisije svjesno ignorisali rješenje i odluku Ustavnog suda BiH, kojima je isključivo naloženo Parlamentarnoj skupštini BiH da riješi pitanje popune Doma naroda FBiH, te su naj taj način zloupotrijebili položaj i ovlasti i nesavjesno radili u službi", saopćeno je prošle sedmice iz DF-a.
DF promijenio mišljenje o tome ko treba implementirati odluku
Podsjećanja radi, Demokratska fronta je od početka novembra 2018. godine tvrdila kako se problem implementacije odluke Ustavnog suda BiH može riješiti i u Parlamentu Federacije BiH. Zbog toga je DF zajedno sa SDP-om, SDA, Našom strankom i SBB-om u Parlament Federacije BiH uputio Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH.
Predsjednik DF-a Željko Komšić je prije samo šest mjeseci pozdravljao jedinstvo svih probosanskih opcija koje su, kako je naveo, "smogle snage da se odupru antiustavnim rješenjima kakva su dolazila iz tzv. HNS-a, te da formulišu prijedlog zakona koji u potpunosti implementira presudu Ustavnog suda BiH i omogućava nesmetanu implementaciju izbornih rezultata".
Sve vrijeme HDZ BiH je tvrdio da se odluka Ustavnog suda BiH ne može implementirati u Parlamentu Federacije BiH, već isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovu tvrdnju nekoliko mjeseci poslije počeo je zastupati i DF jasno navodeći u prijavi Tužilaštvu BiH kako je donošenje odluke o popuni Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.
