Nakon okončanja Općih izbora 4. oktobra 2026. godine, Centralna izborna komisija (CIK), uprkos brojnim primjedbama, žalbama i prigovorima koji su joj ranije upućivani s različitih adresa, odlučila je 3. novembra proglasiti konačne izborne rezultate. Time je, čini se, onima koji ne prate detaljno izborni proces željela poslati poruku da su izbori provedeni korektno, bez većih problema i uz očuvan integritet cjelokupnog procesa, piše Nap.ba.
No, je li zaista sve bilo tako?
U proteklom periodu pojavile su se različite javne ličnosti i nevladine organizacije koje tvrde da je CIK na više mjesta i na različite načine prekršio Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Prva sumnja odnosi se na, kako se navodi, nezakonitost glasačkih listića koji su ponuđeni biračima na nekoliko hiljada biračkih mjesta, a koji navodno nisu bili u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH.
Sporni glasački listići
Naime, Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno propisuje da svaki glasački listić mora sadržavati imena svih kandidata na svim nivoima vlasti. CIK to, prema ovim tvrdnjama, nije ispoštovao, već je svojim podzakonskim aktom odstupio od zakonskih odredbi. Takvo postupanje, kako se ocjenjuje, predstavlja prekoračenje ovlaštenja i nesavjestan rad u službi.
Objašnjenje CIK-a da je glasački listić zapravo bio komplet, koji je sadržavao dio namijenjen ubacivanju u skener i dodatni dio s imenima svih kandidata, ne može se prihvatiti kao uvjerljivo, navodi se u tekstu. Glasački listić je, prema tom tumačenju, isključivo onaj dio koji se ubacuje u glasačku kutiju, odnosno skener. Dodatni materijal ne može imati status glasačkog listića jer se ne ubacuje u glasačku kutiju.
Drugi problem odnosi se na listić za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za koji se tvrdi da je bio neustavan. CIK je, prema ovim navodima, ponovo podzakonskim aktom odstupio od Ustava BiH, koji jasno propisuje da je entitet Federacija Bosne i Hercegovine jedna izborna jedinica. Umjesto toga, CIK je, kako se ističe, uspostavio dvije etničke izborne jedinice.
Optužbe o kršenju Ustava
Takvo postupanje autor teksta označava kao krivično djelo nepoštivanja Ustava Bosne i Hercegovine, propisano Krivičnim zakonom BiH. Dodatno problematičnim smatra to što je CIK, prema njegovim tvrdnjama, iskazao namjeru takvim postupanjem, jer je posebno žrijebao kandidate iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.
Riječ je, kako se navodi, o postupanju koje je u potpunosti neustavno i nezakonito.
Višak listića i uskraćene informacije
Možda i najvažniji problem, prema ocjeni autora, jeste odbijanje CIK-a da Transparency Internationalu i Koaliciji "Pod lupom" dostavi tražene informacije. To se dovodi u vezu sa sumnjama da je na određenom broju biračkih mjesta evidentiran veći broj glasačkih listića od broja osoba čiji je identitet potvrđen biometrijskom provjerom prilikom pristupa glasanju.
Ukoliko je broj glasačkih listića bio veći od broja birača, i to ne samo na jednom biračkom mjestu nego zbirno na nekoliko stotina ili čak nekoliko hiljada lokacija, takva razlika mogla bi utjecati na konačne izborne rezultate. Ukupan broj redovnih biračkih mjesta, podsjeća se, veći je od 5.000.
To bi značilo da je stvarna izlaznost eventualno bila manja od broja prebrojanih glasačkih listića. CIK, međutim, izbjegava dostaviti tražene podatke, što, prema ocjeni autora, otvara sumnju da se kao konačna izlaznost pokušava prikazati broj listića, iako za to ne postoji potvrda u evidenciji osoba čiji je identitet utvrđen biometrijskom provjerom.
Ne postoji zakonski osnov na osnovu kojeg bi CIK mogao prihvatiti veći broj glasačkih listića od broja birača koji su pristupili glasanju, navodi se u tekstu.
Kao primjer se spominju izbori za predsjednika Republike Srpske, kada je CIK ponovio glasanje na 136 biračkih mjesta jer je na njima utvrđeno više glasačkih listića od broja birača koji su izašli na izbore. Autor smatra da je isto trebalo učiniti i sada kako bi se otklonile sve sumnje.
Pitanja o izlaznosti
Ukoliko se CIK poziva na odredbe o povjerljivosti podataka iz ugovora s dobavljačem tehnologije za provođenje izbora, autor podsjeća na slučaj ministra u ostavci Adnana Štete. On je, kako se navodi, skrivao ugovore o izgradnji tramvajske pruge u Sarajevu, što je nadležni sud utvrdio kao nezakonito postupanje.
Dodatne sumnje otvara i pitanje koje je postavio Transparency International: kako je moguće da je na dan izbora, u periodu od 17 do 19 sati, došlo do tako naglog povećanja izlaznosti, kada je, prema ocjeni autora, tehnički bilo gotovo nemoguće da toliki broj birača pristupi glasanju u tako kratkom roku?
Postavlja se i pitanje da li je neko na stotinama biračkih mjesta jednostavno ubacivao već popunjene glasačke listiće, bez odgovarajuće potvrde u biometrijskoj evidenciji.
Prema ocjeni autora, cilj takvih eventualnih radnji bio bi promjena konačnih izbornih rezultata u korist pojedinih kandidata ili političkih stranaka. Ni na ova pitanja, navodi se, iz CIK-a nema odgovora.
Traži se reakcija SIPA-e i Tužilaštva BiH
Autor smatra da je jedini način zaštite izbornog integriteta hitna reakcija nadležnih institucija - Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Od njih se traži da odmah uđu u prostorije CIK-a, izuzmu kompletnu dokumentaciju, saslušaju sve osobe koje su eventualno bile uključene u sporne radnje i javnosti ponude precizne odgovore o uočenim nepravilnostima i mogućim nezakonitostima u radu Komisije.
Ukoliko se navodi pokažu tačnim, pravosudne institucije trebale bi pokrenuti postupke protiv svih osoba iz CIK-a koje su eventualno učestvovale u nezakonitim radnjama. Također se predlaže donošenje odluke ili privremene mjere kojom bi se stavila van snage odluka CIK-a o proglašenju konačnih izbornih rezultata, zbog niza navodnih nezakonitosti.
Ako je potrebno ponoviti izbore, poručuje autor, onda ih treba ponoviti kako bi bili zakoniti, fer i pošteni.
U suprotnom, ostaje situacija u kojoj CIK, umjesto građana, odlučuje o strukturi vlasti na svim nivoima, što autor smatra neprihvatljivim.
Ako je zaista tako, zaključuje se u tekstu, postavlja se pitanje zbog čega građani uopće izlaze na izbore.
Foto: Cazin.net/CGPT