fbpx Članovi CIK-a spremni i krivično odgovarati

Članovi CIK-a spremni i krivično odgovarati

Home

Članovi CIK-a spremni i krivično odgovarati

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine i jučer bez odluke o popuni Doma naroda Federacije BiH. Kažu, uprkos pritiscima, naredne sedmice će da odluče o ovom, bitnom pitanju.

Jedan od članova CIK-a Novak Božićković čak je poručio da je spreman da snosi krivičnu odgovornost za odluku, ali da na izborni proces konačno treba staviti tačku.

Članovi CIK-a nisu odlučivali, nisu imali materijal koji se trebao razmatrati. Irena Hadžiabdić, članica CIK-a tvrdi da u službama ove institucije postoji otpor da se bilo šta stavi na papir. Kaže zaposleni se plaše linča. A sami članovi CIK-a u toku sjednice više su puta komentarisali pritisak na ovu instituciju sa zaključkom da naredne sedmice, uprkos svemu, trebaju staviti tačku na način izbora delegata u federalni Dom naroda. Na pritisak su i ranije upozoravali.

"Ovo je pokušaj, ja sam uvjeren da je ovo pokušaj pritiska na nezavisnost CIK-a. I da će ostati samo na pokušaju. Prosto je nevjerovatno da se sastaju političke stranke i da komentarišu neku našu namjeru", ističe Branko Petrić, predsjednik CIK-a.

Sledeće sedmice će, kažu, da odluče, no osim što nemaju materijale, nemaju ni prikupljene podatke, pa su tako od Federalnog zavoda za statistiku zatražili da dostavi informaciju o popisu 1991. godine po kantonima. Na pitanje je kako su do sada dijeljeni mandati - nismo dobili odgovor, jer nakon sjednice pred kamere nisu željeli.

"Pa mene je to, iskren da budem, iznenadilo s obzirom da se od '96 godine sprovode izbori. Tada je to radio OSCE, a poslije OSCE-e to prebacuje na CIK, to je uobičajan proces koji se odvijao. Ali evo mi ćemo odgovoriti i dostaviti", kaže Emir Kremić, direktor Federalnog zavoda za statistiku.

Nezadovoljni su u CIK-u i ponašanjem Međunarodne zajednice. Hadžiabdić pojašnajva da OHR ima stav da se primjenjuje popis iz '91. godine, dok Venecijanska komisija smatra da treba primijeniti posljednji. 

"OHR je konzistentno isticao da se Ustav FBiH mora primjenjivati u cijelosti. Takav stav je također iznesen i u podnesku koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH u svojstvu prijatelja suda (Amicus Curiae ) u vezi sa 'predmetom Krišto'", saopštavaju iz OHR-a.

Na odluku PIK-a iz 2000. godine, kojom je definisano da iz svakog kantona dodjele tri delegatska mjesta, a ostali prema koeficijentu, podsjetio je predsjednik Komisije Branko Petrić. Iako u obrazloženju stoji da se bira najmanje jedan Srbin, Bosnjak, Hrvat, te predstavnik ostalih. U ovom dijelu to nije decidno definisano.

"Svakom se dodjeljuju tri delegatska mjesta...Ovo će se uraditi na način da se raspodjele mjesta među Bošnjacima, Hrvatima i ostalima na osnovu popisa iz 1991. godine, i tako da ima najmanje po jedan delagat iz svake od ovih grupa koja ima najmanje jednog člana u skupštini tog kantona".

S druge strane Ahmed Šantić je ustvrdio da i ako se primijeni poslednji popis iz svakog kantona treba da ide najmanje jedan Bosnjak, Srbin i Hrvat, jer u članu 10.12. u kome stoji da CIK nakon svakog popisa raspodjeljuje mandate - piše da se delegati biraju iz svakog konstitutivnog naroda, i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.

"Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona".

Objavio: Pet, 16/11/2018 - 07:44

Povezane vijesti

Back to top