Evropska unija, najveći trgovinski partner Izraela, predložila je djelomičnu suspenziju sporazuma o slobodnoj trgovini, dok su pojedine zapadne države već uvele ciljane sankcije prema pojedincima, naseljima i organizacijama na okupiranoj Zapadnoj obali. Norveški državni fond povukao je dio ulaganja, a više zemalja uvelo je ograničenja ili embargo na izvoz oružja, prenosi N1.
Zatezanja se vide i u kulturi: javni servisi u Irskoj, Nizozemskoj i Španiji najavljuju bojkot Eurosonga 2026. ako Izrael nastupi; u Belgiji je otkazan koncert izraelskog dirigenta Lahava Shanija; u Hollywoodu hiljade filmskih radnika potpisuju zavjet bojkotiranja institucionalne saradnje s Izraelom.
U sportu, pro-palestinski protesti remete događaje, a izraelski mediji pišu o strahu od suspenzije iz takmičenja pod okriljem UEFA-e.
Paralele se sve češće povlače s globalnim pritiscima na Južnu Afriku tokom aparthejda. Istovremeno, unutar same zemlje traju masovni protesti i zahtjevi za prekid vatre radi oslobađanja talaca. Međunarodni krivični sud već je izdao nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina, što ograničava njegova putovanja.
Ekonomski i kulturni pritisak na Izrael mnogi uspoređuju s međunarodnim sankcijama protiv apartheida u Južnoj Africi. Od 1950-ih do 1990-ih, južnoafrički proizvodi povlačeni su s polica, kampanje su tražile povlačenje ulaganja, a sportaši su bili isključeni iz međunarodnih natjecanja.
“Simbolika ima više utjecaja od brojki”, rekao je Ilan Baruch, bivši izraelski ambasador u Južnoj Africi, koji je 2011. dao ostavku u znak protesta protiv izraelskog odustajanja od rješenja o dvije države.
Baruch sada vodi Policy Working Group, skupinu izraelskih akademika, aktivista i bivših diplomata koji zagovaraju priznanje Palestine i dvodržavno rješenje. Smatra da je potreban jači pritisak kako bi Izrael izgubio privilegiran položaj u trgovinskim odnosima s EU dok istodobno narušava palestinska prava i budućnost.
Izrael se suočava i s rastućim protivljenjem unutar zemlje, gdje se redovito održavaju protesti i zahtjevi za prekid vatre kako bi se oslobodili taoci koje je Hamas zarobio u napadu 7. oktobra 2023.
Palestinski pokret za bojkot, povlačenje ulaganja i sankcije (BDS), koji postoji dva desetljeća, posljednjih mjeseci dobiva novi zamah.
Na zasjedanju Opće skupštine UN-a ove sedmice, nekoliko zapadnih država, među kojima i Kanada, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, službeno je priznalo Palestinu. Analiza glasanja između 2017. i 2025. pokazuje da neke od zemalja koje su tradicionalno branile Izrael sada napuštaju taj tabor.
Broj država koje se suzdržavaju od glasanja – što se obično tumači kao pasivna podrška Izraelu – opada.
“Trend bi trebao zabrinuti Izrael jer se vidi obrazac u kojem se dugogodišnji saveznici pomiču u suprotnom smjeru”, rekao je Robert Satloff iz Washington Institute for Near East Policy, navodi CNN u osvrtu.
Izvještaj UN-ove komisije o genocidu u Gazi dodatno je usmjerilo pažnju na istragu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) o Palestini, uz preporuku da se ispita i zločin genocida.
Već izdani nalog ICC-a za hapšenje Netanyahua ograničava mu putovanja. Njegov let za New York na Opću skupštinu UN-a izbjegavao je francuski i španski zračni prostor, kako bi se spriječilo moguće izvršenje naloga za hapšenje zbog ratnih zločina.
Uprkos sve slabijoj podršci u svijetu, Sjedinjene Američke Države i dalje čvrsto stoje uz Izrael. Američki državni tajnik Marco Rubio, komentirajući izraelski udar na katarskom tlu, rekao je da “predsjednik nije zadovoljan načinom na koji je to izvedeno, no naš odnos s Izraelom ostat će snažan”.
