„Namjera nam je bila okupiti sva ona civilna udruženja koja do sada nisu imala platformu i servis kakav im nudi novoosnovani savez. Udruženja sa vjerskim predznakom - bilo islamska, pravoslavna, katolička ili jevreska - imaju takve platforme, dok razna druga udruženja sa građanskim predznakom, ili pak pojedinci, djeluju često pojedinačno i svako za sebe. Cilj nam je povezati sva ta udruženja i sve te ljude i podržavati ih u njihovom radu", objašnjava Damir Saračević, koji je na nedavnoj osnivačkoj skupštini u Beču, izabran za predsjednika Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji, pod nazivom Consilium Bosniacum.
Savezu se do sada pridružilo 25 udruženja iz pet austrijskih pokrajina, a ona djeluju u oblasti kulture, sporta, ekonomije, politike ili socijalne skrbi. Novoosnovani Savez doživljava se kao platforma kroz koju se članice i članovi mogu povezati sa drugim udruženjima ili pojedincima, kao njihov servis koji podržava i promovira njihove ideje i projekte.
„Pri osnivanju smo se obraćali svim udruženjima i ljudima koji na bilo koji način osjećaju pripadnost BiH, ne samo udruženjima čiji su članovi ili osnivači porijeklom iz BiH. Imamo tako na primjer kao člana jednu muzičku skupinu koja izvodi bosanskohercegovačke sevdalinke, a čiji su članovi sa tri različita kontinenta. Ali oni osjećaju povezanost sa BiH, promoviraju bosanskohercegovačku kulturu i samim tim mogu biti članovi Saveza i mi ih podržavamo", kaže Saračević.
Savez nudi servisne usluge za udruženja
Što se tiče funkcionisanja Saveza, Saračević kaže kako je bitno navesti da se isti ne miješa u poslove samih udruženja, te da u tom pogledu nema nikakve ovlasti. Udruženja i nakon učlanjenja u Savez djeluju po vlastitom planu i programu, dok im Savez samo nudi kapacitete koji ih mogu podržati ili promovirati njihove ideje i projekte. Savez to želi raditi najprije tražeći partnere relevantne za pojedine projekte, te kroz medijsku promociju. Na isti način Savez želi podržavati i pojedince koje imaju ideje za projekte koji se tiču BiH i bosanskohercegovačkih građana, bilo u Austriji, bilo u BiH.
„Imamo aktivne članove Saveza, to su udružnja, i imamo pasivne članove i prijatelje koji ne moraju biti članovi nekog udruženja, ali mogu ipak biti članovi Saveza. Ti ljudi svoje projekte mogu realizovati uz podršku referata, koje imamo u samom Savezu. Ako neko na primjer ima dobru poslovnu ideju, a nije član nekog udruženja, onda ga u tom projektu može podržati naš referat za ekonomiju. Isto važi za sport, kulturu ili projekte socijalnog karaktera", kaže Saračević, dodajući kako u Austriji živi veliki broj „kvalitetnih i uspješnih" ljudi porijeklom iz BiH, kojima je bitno ponuditi platformu na kojoj mogu djelovati i povezati se sa drugim uspješnim ljudima iz njihove oblasti.
Društveno-politički angažman
No, osim što želi servisirati udruženja te ideje pojedinaca, Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji Consilium Bosniacum planira se baviti i aktuelnim društveno-političkim temama. Od ulaska austrijskih desnice u vlast ove zemlje, sve više se osjeti potreba da se zvanični organi poput Saveza oglase i reaguju na određene tendencije u austrijskom društvu.
„Zalažemo se i zalagaćemo se za to da svi u društvu dobiju iste šanse, što znači da ćemo se boriti protiv negativne diskriminacije. U austrijskom društvu trenutno imamo izuzetno jak trend diskriminacije doseljenika i drugih nezaštićenih grupa, posebno muslimana. Objavljuju se tendenciozne studije, šire se strahovi i neistine, i na to se mora odgovoriti, jer to ugrožava osnovna ljudska prava bosanskohercegovačkih građana u Austriji", kaže Saračević, prenosi DW.
Ovakvi trendovi u austrijskom društvu ne tiču se međutim samo bosanskohercegovačkih građana u Austriji već i u samoj BiH. „Imali smo takođe situaciju da su austrijski palamentarci putovali u BiH, tamo slavili praznik koji je neustavan i dobijali ordenje koje je dobio i ratni zločinac Radovan Karadžić. Na takvo nešto se mora reagovati", objašnjava Saračević i dodaje kako je izuzetno važno naglasiti da se Savez želi zalagati za prava svih bosanskohercegovačkih građana u Austriji i svih nezaštićenih grupa u društvu, neovisno o njihovoj vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti. Ta nakana je u skladu i sa tačkom statuta Saveza u kojoj se kaže da članstvo u Savezu ne uslovljava ni nacionalna ni vjerska pripadnost, već samo dobre namjere, poticanje suživota i međusobnog poštivanja, poštivanje raznolikosti i djelovanje u okviru osnovnih ljudskih prava.
