Ocijenila je da je nedugo poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini bilo više optimizma nego danas. Prema njenim riječima, u ustavu piše jedno, a u stvarnosti je nešto drugo.
"Država se pravila onako kako je neko zamislio - da je država normalnija kao ako ima više nadležnosti", dodaje.
Belgiju je navela kao primjer koji bi trebala slijediti Bosna i Hercegovina. Naime, kako tvrdi, belgijski zvaničnici su se prije sjednica Vijeća Evropske unije usaglašavali, a onda su taj usaglašeni stav predstavljali pred EU.
"Zašto je problem u Bosni i Hercegovini sjesti i odraziti svoje specifičnosti - zato što Belgija nije imala strani intervencionizam kakav mi imamo, što je apsolutno neprihvatljivo", kazala je.
Kako je izjavila Cvijanović, u Dejtonu nije zamišljeno da postoji stranac koji donosi zakone.
"Bosna i Hercegovina je bila i ostala jedan eksperiment. Ne piše da je visoki predstavnik zakonodavac. Rezultat toga je da imamo more zakona koji nemaju parlamentarnu potvrdu. Važna stvar koju treba riješiti nakon 30 godina jeste da je u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine troje stranih sudija koji se svrstavaju s dvoje sudija jedne nacionalnosti i preglasavaju druge. Taj sud nije zaštitnik ustava, već kreator novih ustavnih rješenja", ocijenila je.
Smatra da Bosna i Hercegovina ima teritorijalni integritet, ali da nema suverenitet i nezavisnost.
Za nju su ohrabrujuće poruke američke administracije, a koje je na spomenutoj konferenciji ponovila ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Nicole McGraw.
Na tragu te poruke da Amerika više neće graditi nacije i značajno intervenirati, poručila je da došlo vrijeme da "vidimo da li će išta biti ako se Bosna i Hercegovina bude manje patila".
"Moramo ući u fazu koja se zove vraćanje sebi. To znači ukidanje bonskih ovlaštenja, vraćanje nadležnosti domaćim institucijama", zaključila je.
Pozvala je na, kako je izjavila, ozbiljan razgovor o budućnosti Bosne i Hercegovine.
