Dervo Sejdić, jedan od najprepoznatljivijih boraca za prava manjina u Bosni i Hercegovini, oglasio se putem svog Facebook profila i javnosti pojasnio razloge svog izlaska iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP).
Kako navodi, njegova odluka nije donesena preko noći, već kao rezultat dubokog razočaranja zbog, kako kaže, nedostatka istinske borbe za jednakost i ravnopravnost u stranci kojoj je posvetio veliki dio svog života. “Ideja socijaldemokratije je i dalje jedina opcija mog cjeloživotnog rada i borbe za pravo čovjeka,” poručio je Sejdić, podsjetivši da je još 1974. postao član Saveza komunista Jugoslavije, prethodnice današnjeg SDP-a BiH.
U opširnoj objavi, Sejdić objašnjava kako se u SDP učlanio kako bi se zajedno borio za Bosnu i Hercegovinu kao “jednu kuću za sve nas”, fokusirajući se na ravnopravnost nacionalnih manjina, naročito Roma. Međutim, kako ističe, u stranci nije tražio niti dobio nikakve lične benefite, te sve što je postigao, postigao je samostalno.
Sejdić se posebno osvrnuo na dva događaja koja su, kako kaže, simbolički predstavljala njegovu marginalizaciju u okviru stranke: organizaciju Nacionalnog molitvenog doručka pod nazivom „Da svi budemo jedno“, na kojem Romi nisu bili pozvani, te izostavljanje iz priprema za predstojeći Kongres SDP-a, iako je, kaže, bio prisutan i na prethodnom – tada bez statusa delegata.
„Na ovaj u pripremi Kongres iz općinske organizacije Centar, delegira se 9 Bošnjaka, 5 Hrvata, 5 Srba i 5 ‘Ostalih’. Mene nema ni u prijedlogu,“ navodi Sejdić, naglašavajući da to smatra još jednim oblikom ignorisanja.
Uprkos odlasku iz stranke, Sejdić je istakao da ostaje privržen socijaldemokratskoj ideji i zahvalan mnogim prijateljima koje je stekao unutar SDP-a. Posebno se zahvalio bivšoj gradonačelnici Sarajeva Benjamini Londrc-Karić, koja mu je dala priliku da postane prvi Rom savjetnik gradonačelnice u BiH – i to, kako naglašava, bez ikakve naknade, i prije nego što je pristupio SDP-u.
Na kraju obraćanja, Sejdić poručuje kako se neće prestati boriti za prava čovjeka, nacionalnih manjina i posebno Roma u BiH: “Nadam se i dalje podršci mojih drugova i drugarica u toj borbi. Borbi po mjeri svih njenih građana i naroda.”
Njegova objava izazvala je brojne reakcije u javnosti, otvarajući pitanje koliko je zaista otvoren prostor za manjinske zajednice u bh. političkom sistemu — pa i unutar stranaka koje se deklarišu kao građanske i inkluzivne.
Foto: FB
