Deset činjenica o Ustavnom sudu BiH koje dokazuju sve Dodikove neistine i spinove

ustavni sud
Predsjednik RS-a Milorad Dodik sa svojim koalicionim partnerima kroz Narodnu skupštinu RS-a najžešće do sada je napao Dejtonski mirovni sporazum odnosno Ustav Bosne i Hercegovine.

 

Oni su donijeli odluku da se na prostoru entiteta RS ne primjenjuju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Pri tome, Dodik i njegovi trabanti već dugo vremena spinuju da Ustavni sud krši usta, a u nastavku pročitajte 10 stavki o Ustavnom sudu BiH, koje je podijelio Emir Suljagić, a koje zapravo najbolje dokazuju kolike neistine u javni prostor iznose zvaničnici iz RS-a.

 

  1. Ustavni sud je sastavni dio ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od devet članova, od kojih 4 bira Zastupnički dom FBiH, 2 Skupština RS-a, a 3 imenuje predsjednik Evropski sud za ljudska prava.

  2. Suci Ustavnog suda biraju se na temelju visokih moralnih kvaliteta i pravne stručnosti, čime se osigurava nepristranost. Početni mandat sudaca bio je pet godina, a kasniji su suci služili do dobi od 70 godina, promičući stabilnost i iskustvo na sudu.

  3. Proces odabira sudaca koje imenuje predsjednik Evropskog suda može (ne mora) revidirati Parlamentarna skupština. Ustavni sud radi s većinom svojih članova koji čine kvorum i ima ovlasti uspostaviti vlastita pravila.

  4. Ustavni sud Ima nadležnost nad sporovima koji proizlaze iz Ustava, uključujući one između entiteta, između Bosne i Hercegovine i entiteta, te između institucija BiH.

  5. Ustavni sud također ima žalbenu nadležnost nad predmetima koji se odnose na Ustav koji su bili predmet spora na nižim sudovima. Ocjenjuje usklađenost zakona s Ustavom, ECHR-om i zakonima BiH, uzimajući u obzir međunarodna pravna načela kada je to potrebno.

  6. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće.

  7. Ustav ne zahtijeva određivanje dodatnih uloga ili funkcija Ustavnog suda kroz niže propise kao što su zakoni. Ovlasti i nadležnost Suda prvenstveno su definirane u samom Ustavu.

  8. Ustav ne nameće obavezu Ustavnom sudu da ima "legitimnu" zastupljenost etničkih ili entiteta za konstituiranje kvoruma.

  9. Niže razine vlasti ne mogu nametnuti ili donijeti odluke koje bi osporile ili dovele u pitanje obvezujuću i konačnu prirodu odluka Ustavnog suda.

  10. "Napad na ustavni poredak (član 156 Krivičnog zakona): Ovaj članak propisuje da će se kazniti zatvorom ko god pokuša promijeniti ustavni poredak BiH ili srušiti njezine najviše institucije, uz upotrebu fizičke sile ili prijetnje tjelesnom silom, minimalno pet godina", navodi se.

    Podsjetimo, Narodna skupština RS-a je na posebnim sjednicama izglasala odluku o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji entiteta RS-a i odluku o neprimenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

    Milorad Dodik je već najavio da bi mogli izglasati i zabranu djelovanja SIPA-e, kao i nesprovođenje naredbi i odluka Tužilaštva BiH i Suda BiH.

  11. Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine postoje posebne odredbe koje se odnose na napade na ustavni poredak i neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH: