Na početku intervjua je izjavio da više nikada neće dati intervju za sarajevske medije, a onda je nastavio govoriti o neustavnom Danu Republike Srpske. Naime, upitan je zašto Bošnjaci "napadaju" taj datum. Za Dodika je uzrok svih problema u odnosu muslimana i kršćana.
"Dobro se vidjelo kroz dolazak (američkog predsjednika Donalda) Trumpa da svijet vrvi do problema hrišćana u dodiru s islamom. Cijela hrišćanska zajednica je protjerana s Bliskog istoka - od Libana do Egipta. Gotovo da ih nema tamo i ono što ih ima silno se napadaju.
Čak Amerika intervenira da zaštiti hrišćane i bazični sukob u Bosni i Hercegovini je sukob hrišćanstva i islama. Tačno je ono što je (američki politički teoretičar Samuel) Huntington pisao, pisajući o sukobu civilizacija. O Bosni i Hercegovini je govorio kao prostoru na kojem tinja taj sukob. To se nije ozbiljno prihvatalo i gurnuli su nas sve zajedno", konstatirao je.
Bosna i Hercegovina je, dodaje, pravljena po principu bivše Jugoslavije, za koju je istakao da je federalizirana, promjenama ustava uništena.
"Na tom principu ostavljaju Bosnu i Hercegovinu koja je nemoguća i survana zemlja. Nije prihvaćena od svih naroda", kazao je.
Sebe smatra svjedokom da nikada nije bila, kako je izjavio, ozbiljna ideja da se održi država dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Naime, za njega je bilo logično da to bude država tri entiteta i tri naroda. Za međunarodne aktere je naglasio da su željeli, kako je naveo, spasiti muslimanski, bošnjački narod kao većinski narod, ispoljavajući to u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz "namještene izbore, ugrožavajući princip konstitutivnih naroda". Mišljenja je da to ne frustrira samo Hrvate, već i sve ostale narode.
"To je krađa suvereniteta hrvatskog naroda. Samouprava Hrvata je srušena nasiljem", dodaje.
Dodik je ocijenio da međunarodni akteri nisu uspjeli, kako je rekao, napraviti voljenu, održivu Bosnu i Hercegovinu. Zatim je ispričao ono o čemu je razgovarao s bivšim zamjenikom državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Nicolasom Burnsom.
"Mislim da Bošnjaci ne žele ovakvu Bosnu, već žele samo Bosnu samo za sebe - da hrišćani budu manjina. Meni je Burns direktno rekao da su Bošnjaci većinski narod i da imaju pravo na državu, a da Hrvati i Srbi imaju status nacionalne manjine. To je očigledno bilo obećano u Dejtonu. To mi je rečeno 2006 ili 2007. godine. Odgovorio sam mu da nemam šta s njima razgovarati. Govorio je da je pristojno ukinuti tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da se bira jedan predsjednik. Otada kreću moji problemi s demokratskom administracijom Amerike", istakao je.
O sutkinji Uzunović
I dalje je uvjeren da međunarodni akteri pokušavaju preko domaćeg pravosuđa upravljati Bosnom i Hercegovinom. U tom kontekstu je nekoliko puta spomenuto sutkinju Suda Bosne i Hercegovine Senu Uzunović koja mu je prošle godine izrekla presudu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
"Uzunović je sudila za zločine nad Srbima na Bradini, izrekla oslobađajuću presudu, bila je pomoćnik komandanta korpusa muslimanske vojske. Sudila je demokratski izabranom predsjedniku RS-a", kazao je.
Također tvrdi da mu je predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 1998. dao ponudu za koju pretpostavlja da je bila finansijska, ali nije detaljnije govorio o toj ponudi.
"To nikada nije prestalo s njihove strane. Kupuje neke Hrvate i Srbe da se bore za neku Bosni. Mislim da su samo plaćeni za to. Imate neke Srbe veoma glasne u priči protiv RS-a. Žive u Sarajevu i možda moraju zbog toga. Po mnogo čemu nismo zajedno, već smo samo u konglomeraciji koja se zove Bosna i Hercegovina, od koje je napravljena sveta indijska krava", dodaje.
Upitan je šta je krajnji cilj RS-a - ostanak u Bosni i Hercegovini, formiranje unije tri republike, ujedinjenje sa Srbijom ili nešto drugo.
"Sve to može biti hipotetički, ali s ovakovm Bosnom i Hercegovinom niko nije zadovoljan. Stranci su zadovoljni jer se imaju čime baviti i zadržavati dobre plaćene poslove. (Visoki predstavnik Christian) Schmidt ima platu od 24 hiljade eura. I ja bih se borio za što veći nered, izazivao bih ga. Zašto su problem Dodik i (predsjednik HDZ-a Dragan) Čović, a kao oni nisu problem. Naš zajednički pogled nikada nije bio protiv Bošnjaka", odgovorio je Dodik.
Poručio je da ne želi Bosnu i Hercegovinu kakvu žele Bošnjaci, odnosno da ako žele da "živimo zajedno, moramo dijeliti zajedničke vrijednosti".
Tema razgovora je bilo i američko ukidanje sankcija njemu i njegovim saradnicima. Naime, upitan je da li je morao nešto dati kako bi te sankcije bile ukinute. U svom odgovoru je ponovo spomenuo sutkinju Uzunović.
"To je suviše pojednostavljena priča, to su mala čaršijska dodvoravanja. Nismo zaslužili sankcije koje su bile u funkciji razbijanja jedinstva u RS-u da bi lakše prolazile reforme, a to u suštini znači centralizaciju Bosne i Hercegovine. Sreća ne ostade (bivši američki predsjednik Joe) Biden i njegovi satrapi. Morao sam preživjeti sve recidive Bidenove administracije. Ne znam kako Sena Uzunović hoda od sramote. Nemoguće je da ste pravnik, a da to sebi dovolite. Jedan Bošnjak se povukao iz tog procesa protiv mene. Zašto (Uzunović) misli da niko drugi o njoj ne može govoriti. Zašto se predstavlja lažno i zašto hoće aplauz", izjavio je.
Odgovarajući na pitanje o ukidanju sankcija, spomenuo je Venecuelu, kazavši da je američko hapšenje venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, s kojim se i on sastao, pitanje nafte te da nije pozvan da govori o tome i da ne želi govoriti o tome.
"Razgovarali smo (s američkom administracijom) oko sankcija i ponosan sam što su prepoznali da je i njima to bilo ogavno da Bidenova administracija pokazuju mišiće. Vidite kako je to Trump uradio u Venecueli - da li je to u redu ili nije...", dodaje.
Pitanje Južne interkonekcije
Također tvrdi da je probleme oko plinovoda Južna interkonekcija stvarao bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy te da RS neće praviti problem kada se o ovom plinovodu bude odlučivalo u državnim institucijama.
Na konstataciju novinara da Rusija ima problem s tim plinovodom, odgovorio je da s Rusijom ima dobru saradnju. Govoreći o Rusiji, uvjeren je da će ona pobijediti u ratu u Ukrajini, pravljenjem dogovora s Trumpovom administracijom i da će se time "relaksirati naša pozicija".
Ne vidi nikoga u Sarajevu od političara s kim bi mogao razgovarati te ne vidi da će se "neko roditi takav". Za njega je historija ta koja ne dozvoljava politički dogovor u Bosni i Hercegovini te također uvjerava da nije čovjek rata.
"Nisam čovjek rata i sukoba. Ne prihvatam nepravdu i licemjerstvo, a sve to jeste politika. Sve treba mirno rješavati i mislim da će Amerikanci reći da je ovo koncept i da neće dozvoltii rat. Bosna i Hercegovina ne može ići naprijed i ne može je niko izvući. Naravno, to je moje mišljenje, ne znači da sam u pravu", kazao je.
Pregovori s Trojkom
Objašnjavajući zašto smatra da nije moguć politički dogovor istakao je jedan od sastanaka s Trojkom i HDZ-om u Laktašima.
Naime, tvrdi da je na tom sastanku predložio da u izmjene Izbornog zakona bude uneseno da svi oni koji imaju pravo glasa moraju glasati, a da oni koji ne glasaju budu kažnjeni sa 100 KM. Njegov prijedlog je bio, kako je naglasio, da se novac od tih kazni koristi za izgradnju vrtića i škola u cijeloj Bosni i Hercegovini.
No, ukazao je, Trojka je to prihvatila uz izmjene formulacije koje je on sam prihvatio. Ipak, istakao je Dodik, predstavnici Trojke su mu na sljedećem sastanku kazali da ne važi dogovor oko navedenog pitanja. Kako je zaključio, izgubio je vrijeme dogovarajući se oko onoga što se u konačnici ne ispoštuje.
U završnici intervjua je rekao da ne ide u dio u FBiH gdje su Bošnjaci, već samo tamo gdje "smo slobodni".
Foto: Instagram/mdodik.official
