Dodikov pad slabi i Čovića, sankcije se ne smiju razvodnjavati Izbornim zakonom

c
Dok nas novi izvjestilac Bundestaga za BIH Adis Ahmetović uvjerava da ne bi bilo pametno u BiH stvarati nove entitete niti u izbornoj godini mijenjati Izborni zakon HDZ od toga ne odustaje. Pri tome Hrvatska definitivno želi iskoristiti predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kako bi se HDZ -u (čitaj Draganu Čoviću) kroz izbornu reformu osigurala fotelja u Predsjedništvu BiH, a time i očistio puta ka formaliziranju trećeg entiteta. Otkrio nam je to hrvatski premijer Andrej Plenković gostujući na HRT -u.

-    Tu moramo postići dogovor. Zato je naš cilj da razgovaramo i s gospodinom Izetbegovićem i s gospodinom Čovićem, da cijelu tu priču pomognemo i to tako da u međunarodnoj zajednici ne antagoniziramo ljude i ne stvaramo protivnike, nego da imamo saveznike i prijatelje koji će nam podržati tu tezu. To je ono što se radi - istaknuo je Plenković.

Nakon što je postalo jasno da hrvatski europarlamentarci nemaju snagu da konstitutivnost nametnu ispred presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura u organima EU u tome bi im trebao pomoći niko drugi nego Izetbegović. Precizniji od Plenkovića bio je Ilija Cvitanović, čovjek pod čijim rukovodstvo je HDZ 1990 skoro potpuno politički marginaliziran tvrdeći da je legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH i Domu naroda F BiH jedini način relaksacije odnosa između dva naroda.

Očekivano Hrvati vjeruju u podršku lidera SNSD -a Milorada Dodika čijim secesionističkim težnjama u prilog ide da se kroz Izborni zakon faktički legalizira treći entitet u BiH. Prema dogovoru Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića SNSD -ovci bi se vratili u institucije gdje bi i dalje blokirali sve što im ne odgovara. Izborni zakon po volji HDZ -a ne bi jer bi dodatno oslabio stabilnost BiH i ojačao snage koje rade na njenom razdruživanju.

Ako pažljivo poslušamo Ahmetovićeve poruke nije teško zaključiti da nikada nije bilo važnije da sve političke stranke koje žele jedinstvenu i suverenu BiH insistiraju na institucionalnom rješavanju problema. Prema tvrdnjama Ahmetovića Njemačka je načisto s Dodikom, idu mu sankcije i nema mu spasa. 

Šah – mat! On je prijetnja ne samo stabilnosti BiH, već i Evrope. Tačka. S padom Dodika slabi i Čovićeva moć. Zato je Ahmetović u pravu kada kaže da su prijetnje o neodržavanju izbora samo političke igre.

-    Visoki predstavnik Christian Schmidt je taj koji odlučuje hoće li biti izbora ili ne – poručio je i dodao da će Njemačka dati podršku za sve njegove odluke.

Zato je važno da probosanske stranke ponovo istraju o odluci da nema izborne i ustavne reforme dok se potpuno ne zaustave svi napadi na ustavni poredak BiH. U tom pogledu pregovori s američkim i evropskim izaslanicima čija lična neutralnost se već pokazala upitnom mogli bi razvodniti po prvi put jasno opredjeljenje moćnih evropskih i svjetskih prijatelja BiH da se konačno uspostavi demokratski ustroj i krene u stvarni obračun s korupcijom. 

Da hrvatski zvaničnici i HDZ nameću vlastitu demagogiju prema kojoj je opredjeljenje i međunarodnih predstavnika da se osigura legitimitet Hrvatima na određen način demantirao je ovih dana i odlazeći američki ambasador Eric Nelson. Prema njegovim riječima obaveza BiH je riješiti međunarodnim presudama utvrđenu diskriminaciju kako bi svi građani BiH imali pravo da biraju i budu birani.

Ono što Nelson podcrtava je potreba osigurati pravične izbore kako se glasovi građana ne bi krali, a time i njihova budućnost. Za to jednostavno nema opravdanja. Prije nego što se opet upusti u soliranje i pokušaj da neracionalno spašava Dodika i Čovića bez obzira na savezništvo s njima Izetbegović bi trebao razmisliti o poruci Ahmetovića iz Njemačke: „Demokratija je uvijek jača od šovinizma, ljubav od mržnje, a mir od rata“. 

Evropa je za spas legalnih organa BiH pružila još jednu, vjerovatno posljednju šansu i ne bi je trebalo olako prokockati. BiH ima prijatelje i u Mađarskoj. To je pokazala mađarska zastupnica u Evropskom parlamentu, Katalin Cseh kritikujući komesara EU za proširenje Olivera Varhelyia da se nije smio slikati pored karte na kojoj je Brčko distrikt označeno kao dio RS -a.