Dodiku odgovorili iz Ministarstva vanjskih poslova BiH

Dodik

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine reagovalo je na izjave Milorada Dodika koji je jučer naveo da nijedan organ u Bosni i Hercegovini nije dao saglasnost za kandidaturu Jasmine Ćosić Dedović za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Vezano za komentar člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u kome se navodi, “Neprihvatljiv način da se zloupotrebljavaju procedure i bez saglasnosti svih takvo nešto predlaže – rekao je Dodik, dodavši da nijedan organ nije dao saglasnost za Ćosić-Dedović", iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine navode da je VSTV BiH nedavno donio odluku da Jasmina Ćosić Dedović bude kandidat BiH za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu koja je izabrana na osnovu javnog konkursa raspisanog 18. februara 2020. godine.

Kako navode, MVP BiH je na zahtjev Ministarstva pravde BiH proslijedilo 13. 05. 2020. godine Ambasadi BiH u Hagu, prijavu kandidature sutkinje Jasmine Ćosić Dedović za izbor sudije u Međunarodnom krivičnom sudu. 

"Ministarstvo pravde BiH je, uz svoj dopis, dostavilo MVP-u BiH i zvaničnu Odluku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o imenovanju gđe. Ćosić Dedović za kandidata BiH za poziciju sudije u Međunarodnom krivičnom sudu. U svom obrazloženju Ministarstvo pravde BiH je, između ostalog, istaklo da je prema Zakonu o primjeni Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda i saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom, definisano da državni organi BiH komuniciraju sa Međunarodnim krivičnim sudom posredstvom Ministarstva pravde BiH, te da je istim zakonom propisano da VSTV BiH sprovodi postupak izbora sudija koji se predlažu kao kandidati BiH za imenovanje u Međunarodni krivični sud. Konsekventno, MVP BiH, u slučaju notifikacije kandidata BiH za poziciju sudije u Međunarodnom krivičnom sudu, ima samo ulogu diplomatskog posrednika između nadležnih institucija za izbor kandidata (VSTV-a BIH i Ministarstvo pravde BiH) i Sekretarijata Ugovornih strana Rimskog statuta",odgovorili su iz MVP BiH.

Jasmina Ćosić Dedović, rođena je 1980. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu završila je u Sarajevu, studij prava je započela 1998. godine, a završila ga 2002. godine. Postdiplomski studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je završila 27.04.2012. godine odbranom magistarskog rada na temu: “Komandna odgovornost – Statut i praksa Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju”, čime je stekla naučni stepen magistra pravnih nauka. Dana 25.05.2017. godine je doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Katedri za krivično pravo, odbranivši doktorsku disertaciju na temu: “Ispitivanje svjedoka u krivičnom postupku”. Pravosudni ispit je položila 2007. godine, a u oktobru iste godine i advokatski ispit.

Pripravnički staž je završila u periodu 2002.–2003. godine, prvo kao advokatski pripravnik – volonter, a zatim i kao mlađi savjetnik u Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Od februara 2004. do jula 2008. godine je radila kao pravni pomoćnik na Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Do imenovanja na poziciju sutkinje, obavljala je funkciju šefice Kabineta federalnog ministra zdravstva u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, a dužnost sutkinje Općinskog suda u Sarajevu preuzela je 2010. godine. Na poziciju sutkinje Suda BiH je imenovana u aprilu 2016. godine.

Od aprila 2019. godine je predstavnik BiH u Konsultativnom vijeću evropskih sudija (CCJE).

Višegodišnji je predavač i autor tema na seminarima i edukacijama iz krivičnog i krivičnoprocesnog prava. Stalni je edukator Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH za oblast krivičnog prava, maloljetničkog pravosuđa i drugih oblasti materijalnog i procesnog prava i vještina, a edukator je i pri Federalnom ministarstvu pravde za edukaciju vanpravosudnih institucija o Zakonu o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku.

Autor je i koautor više publikacija iz oblasti nasilja u porodici, komandne odgovornosti, maloljetničkog prestupništva, krivičnog djela silovanja, seksualne eksploatacije sa pozicije moći i zloupotrebe opojnih droga.