"UDIK": Draža Mihailović ne može i ne smije biti ponos

"UDIK" izražava žaljenje ali i duboku zabrinutost podizanjem još jednog spomenika ratnom zločincu i komandantu Kraljevske vojske i apeluje na javnost u BiH da ne prihvataju političke igre koje imaju za cilj podjelu javnosti te drugačiji istoriju koja slavi ovog čovjeka, koji nikome ne može i ne smije biti ponos.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) izražava žaljenje ali i duboku zabrinutost podizanjem još jednog spomenika ratnom zločincu i komandantu Kraljevske vojske u otadžbini generalu Dragoljubu Draži Mihailovidu, čiji de spomenik danas biti postavljen u Ravnogorskom parku u Biledi. Draža Mihailovid jeste 2015. godine pri Višem sudu u Beogradu rehabilitovan, ali ga sud nije oslobodio zločina zbog kojih je Mihailovid 1946. godine osuđen i strijeljan.

UDIK je u prethodnom periodu upozoravao javnost u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, da u ovim državama postoje kontroverzni spomenici čiji je krajnji cilj relativizovanje, ali i drugačija interpretacija istorije iz Drugog svjetskog rata. Ovo nije prvi spomenik Draži Mihalovidu u Bosni i Hercegovini. Spomenici ovom zločincu se nalaze širom bh. entiteta Republika Srpska, ali i u Brčko distriktu BiH. Spomenik Mihailovidu se nalazi na pravoslavnom groblju u Brčkom, spomen-česma u Bijeljini, spomen-kompleks u Urduljama kod Višegrada, te spomen-ploča na planini Ozren. Takođe, veliki broj ulica u gradovima u Republici Srpskoj nose imena po Mihailovidu i do danas vlast u tom entitetu ne pokazuje ni volju ni želju za promjenom postojedeg stanja.

Koordinator UDIK-a, Edvin Kanka Ćudić, smatra da je problem Mihailovida i u tome: „Što su pod simbolima četništva i Draže Mihailovida ubijani Bošnjaci i Hrvati u dva navrata širom Bosne i Hercegovine, tako da kada govorimo o Mihailovidu treba naglasiti da ne govorimo samo o Drugom svjetskom ratu, nego i posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine, u kojem je on uzdignut u mitskog junaka za slobodu Srba“. Ćudid ističe da Mihailovid nije bio nikakav junak, nego da su Mihailovideve žrtve u Drugom svjetskom ratu bile i osobe srpske nacionalnosti. „Takav je slučaj zločin u selu Vranid kod Beograda u kojem su 1943. godine na Svetog Nikolu četničke jedinice izvršile masakr nad 67 civila iz 14 kuda, čiji su pojedini članovi bili sumnjičeni za održavanje veze sa partizanima“, ističe koodinator UDIK-a.

Iz tog razloga, UDIK apeluje na javnost u Bosni i Hercegovini da ne prihvataju političke igre koje imaju za cilj podjelu javnosti te drugačiji istoriju koja slavi ovog čovjeka, koji nikome ne može i ne smije biti ponos.