Dugotrajna suša pritiska riječne ekosisteme
Dugotrajna suša ostavlja sve ozbiljnije posljedice na velike evropske rijeke, a novi historijski minimum zabilježen je na Dunavu u Hrvatskoj. Kod Batine je izmjeren vodostaj od -142 centimetra, čime je nadmašen rekord koji je opstajao još od 1909. godine, prenosi Index.
Ekstremno nizak nivo vode zabilježen je i na Dravi, gdje je dosadašnji rekord od -172 centimetra dodatno oboren, a vodostaj je pao na -192 centimetra.
Šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je da se radi o ozbiljnoj hidrološkoj situaciji koja traje već duži period.
“Situacija je dosta ozbiljna. Uistinu, ovo je sada već duže malovodno razdoblje”, kazao je Đuroković.
Osim izuzetno niskih vodostaja, problem predstavljaju i temperature vode koje su znatno više od uobičajenih. Takvi uslovi dodatno opterećuju biljni i životinjski svijet u rijekama i njihovoj neposrednoj okolini.
Posljedice suše posebno se osjećaju na hrvatskoj obali i otocima, gdje su dotoci vode značajno smanjeni, a pojedini izvori i crpilišta pitke vode su presušili. Brojni vodovodi zbog toga su pozvali stanovništvo na racionalnu potrošnju.
Đuroković je ipak naveo da je vodosnabdijevanje zasad stabilno. Na pojedinim područjima bilježi se smanjenje pritiska u mreži, ali nema redukcija koje bi stanovništvu onemogućavale zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
Na kontinentalnom dijelu Hrvatske situacija je povoljnija zahvaljujući podzemnim vodama i velikim rijekama, zbog čega Hrvatske vode trenutno ne očekuju nestašice.
Posebna pažnja usmjerena je na manje vodotoke. Zbog male količine vode i visokih temperatura, eventualno ispuštanje zagađujućih materija moglo bi imati znatno ozbiljnije posljedice nego u normalnim hidrološkim uslovima.
Suša već utiče i na proizvodnju električne energije. Manji dotok vode smanjio je proizvodnju hidroelektrana na Dravi, zbog čega Hrvatske vode i HEP usklađuju količine koje se mogu koristiti za proizvodnju struje uz istovremeno očuvanje minimalnog protoka potrebnog riječnom ekosistemu.
Jedan od glavnih uzroka sadašnjeg stanja je dugotrajan nedostatak padavina, koji je počeo još tokom 2025. godine i nastavio se ove godine. Visoke temperature dodatno su ubrzale gubitak vode iz tla, vegetacije i riječnih sistema.
Važnu ulogu ima i manjak snijega u Alpama. Snježni pokrivač tokom zime predstavlja prirodnu zalihu iz koje se tokom proljeća i početkom ljeta vodom hrane Drava i brojne pritoke Dunava. Međutim, već drugu sezonu zaredom količina snijega bila je znatno ispod uobičajene.
Brz oporavak vodostaja se ne očekuje. Za ozbiljnije popravljanje hidrološke situacije nisu dovoljni kratkotrajni ljetni pljuskovi, već obilnije i dugotrajnije padavine na većem području riječnih slivova.
