Dvije strane Srebrenice: Poslije Inzka i 26 godina nakon genocida

inzko
Odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko je 23. jula nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida. Proteklih dana stižu reakcije iz svih dijelova svijeta, ali šta o tome misle vodeće političke figure u Srebrenici?

Kada je fotoreporter portala Klix.ba ovog vikenda posjetio Srebrenicu, na ulicama je bilo nemoguće pronaći osobu koja bi pred kamerama govorila o Inzkovom zakonu. Glavni razlog je, očekivano, strah.

"Kako ćemo poslije toga mirno šetati ulicama našeg grada? Bolje je ne govoriti", odgovarali su Srebreničani.



 

S druge strane, načelnik Općine Srebrenica Mladen Grujičić je, uprkos vlastitom nezadovoljstvu, pristao razgovarati o odluci odlazećeg visokog predstavnika.

Grujičić smatra da će ovakva odluka doprinijeti dizanju tenzija između dva naroda u Srebrenici, ali je stavio akcent i na činjenicu da "Inzko nikada nije priznao i posjetio žrtve iz reda srpskog naroda", kao i da je ovim potezom pokazao za koju stranu se opredjeljuje.

"Ovim nas samo može vratiti unazad 20 godina", kaže Grujičić.

Njegov sugrađanin iz Stranke Demokratske Akcije (SDA) Alija Tabaković pristupio je temi nešto optimističnije. Smatra da je ovakav zakon trebao biti uveden godinama ranije, ali i da je svjestan zbog čega se to nikada nije dogodilo.

"Ovo što se dešavalo je bila posljednja faza genocida. Dakle, imate pripremanje genocida, izvršavanje genocida i onda negiranje. Hoće li naše komšije Srbi biti saučesnici u genocidu ili će reći - dosta je, nama treba nova budućnost - sada je to na stanovnicima srpske nacionalnosti. Bošnjaci su spremni na suživot, Bošnjaci nikada nisu narušavali odnose - dakle, nije više do nas", rekao je Tabaković, pozivajući građane Srbije i Republike Srpske da ne potpisuju peticiju Milorada Dodika i da se okrenu građenju mira i suživota između dva naroda.
 

Podsjetimo, zakon na snagu stupa danas, 28. jula 2021. godine, te će od tog dana svi koji negiraju genocid biti kažnjeni sa od šest mjeseci do pet godina zatvora.