Ervin Bukić - U BiH ima preko 3000 parafiskalnih nameta i to se mora hitno smanjivati

ervin
Jedna od uvijek gorućih tema- kako se troši i gdje završava novac građana je aktuelizirana i kroz kolumne naših čitalaca.

 

Dugo se o ovoj temi priča u BiH, vlast na početku mandata uvijek obeća da će raditi i smanjiti broj ovih davanja koja guše privredu, ali nažalost, nema rezultata. Nezavisni blok, kao nova stranka u BiH se od samog početka založio za ovu oblast, čak su i izradili tzv. Bijelu knjigu svih ovih nameta i inicirali ovo pitanje u parlamentima, obrazlažući koliko se time može pomoći privredi i novom zapošljavanju u BiH, ali većina koja čini vlast danas u našoj državi još ne želi da ovo riješi. Ali je važno da osim njihovih zahtjeva u parlamentima, bude se glasovi javnosti koji ukazuju na ovaj problem i također prave pritisak na vlast da ovo stanje mijenjaju. Pročitajte kolumnu Ervina Bukića, iz Bihaća, o toj temi.

“Parafiskalnih nameta u BiH evidentirano je više od 3000.

Novac prikupljen od ovih nameta najčešće se ne koristi namjenski niti transparentno. Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju drugi izvor budžetskih prihoda države i "pratećih" korisnika koje privreda i građani plaćaju za "korištenje dobara od opšteg interesa"(voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište, zemljište i drugi resursi), ili usluge državne administracije. Veliki broj parafiskalnih nameta ne ide u budžet ili vanbudžetsje fondove.

Kuda ide taj novac???

Primjer:

Uz plaćanje poreza i doprinosa od 0,72 km na isplaćenu 1 km plaće radniku, parafiskalni nameti podižu opterećenje na 0,90 KM. Jasno je da direktno utiču na povećanje otvaranja novih radnih mjesta,a poslodavcima umanjuju konkurentnost na tržištu. U BiH se godišnje naplati između 500 miliona i milijarde KM po osnovu parafiskalnih nameta. Razni parafiskalni nameti iznose više od 6% BDP u BiH, što premašuje 1,880 milijardi KM.

Toliko je plaćeno za razne dozvole, potvrde, uvjerenja, isticanje firmi, zaštitu i nazovi unapređenje opštih dobara, mimo REDOVNIH, DIREKTNIH I INDIREKTNIH POREZA I DOPRINOSA.

U BIH POSTOJE TRI ODVOJENA PRAVNA I EKONOMSKA SISTEMA: FEDERACIJA, RS I BRČKO DISTRIKT. ZAVISNO GDJE POSLUJETE ILI ŽIVITE I SVI SU IZLOŽENI PLAĆANJU BROJNIH PARAFISKALNIH NAMETA SA TRI NIVOA VLASTI. Kome one trebaju u tom obimu i kako se troše?

MOŽDA JE VRIJEME DA U OVOJ PANDEMIJI GRAĐANI DOBIJU TRANSPARENTNE ODGOVORE, DA ZNAJU ŠTA PLAĆAJU, ZAŠTO PLAĆAJU I DA LI JE NJIHOV NOVAC UTROŠEN NAMJENSKI.

Nije problem samo političkog već i ekonomskosocijalnog života građana.

U staroj Grčkoj porez su plaćali robovi i stranci.

Predloženi zakoni u pandemiji odišu robovlasničkim mirisom, a ogroman, netransparentan novac negdje odlazi već godinama.

O porezima, budzetu, finansiranju budžetskih korisnika, bezobrazno viskim platama funkcionera koje ne dotiče solidarnost pandemije, poreski obveznici plaćaju, vojsku, policiju, zdravstveni i obrazovni sistem. Da, sve je to novac građana. Svi oni koje ih građani plaćaju moraju biti u funkciji građana i zaštiti pravne države i prava svih građana,a ne pojedinaca i grupa koji su se odrodili od naroda.”- napisao je Ervin Bukić.