U Evropskoj uniji i njezinim članicama trenutno se vode intenzivni razgovori o tome kako odgovoriti na prijetnje američkog predsjednika
U Evropskoj uniji i njezinim članicama trenutno se vode intenzivni razgovori o tome kako odgovoriti na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine. Jedan od mogućih odgovora mogao bi biti korištenje Instrumenta za borbu protiv prisile.
Tramp je zaprijetio da će od 1. februara uvesti dodatne carine od 10 posto za osam evropskih zemalja, od kojih je šest članica Evropske unije. Radi se o državama koje su poslane svoje vojnike na vojnu vježbu na Grenland, arktički otok u sastavu Kraljevine Danske, koji Tramp nastoji preuzeti pod svaku cijenu.
Carine bi se od 1. juna povećale na 25 posto i bile bi na snazi sve dok SAD ne dobije Grenland, najavio je Tramp.
Zaštita od ekonomskog pritiska i ucjena
Evropska unija mogla bi na ove prijetnje uzvratiti korištenjem Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI), pravnog alata koji do sada nikada nije upotrijebljen. Instrument protiv prisile poznat je i kao “trgovinska bazuka” i služi zaštiti EU-a i njenih članica od ekonomskog pritiska i ucjena trećih država.
ACI omogućava EU da se zaštiti od trećih država koje putem gospodarskih mjera ili prijetnji tim mjerama nastoje prisiliti EU da donese ili promijeni određene političke odluke. Uredba o Instrumentu protiv prisile stupila je na snagu u decembru 2023. godine.
Slučaj Litvanije kao povod za uredbu
Jedan od primjera koji se često navodi kao razlog za donošenje uredbe su trgovinska ograničenja koja je Kina uvela Litvaniji 2021. godine, kada je ta zemlja dopustila otvaranje Tajvanskog predstavništva u Vilnjusu. To je bio presedan u Evropi, jer većina zemalja koristi naziv glavnog grada Taipei, a ne Tajvan, koji Peking smatra svojom odmetnutom pokrajinom.
Kina je nakon toga zabranila uvoz proizvoda iz Litvanije, prekinula trgovačke odnose i vršila pritisak na strane kompanije da uklone litvanske komponente iz svojih proizvoda kako bi mogli ući na kinesko tržište. Kina je također povukla svog ambasadora i proglasila litvanskog ambasadora u Pekingu “personom non grata”.
Trampova najava novih carina u potpunosti odgovara definiciji gospodarske prisile s ciljem da natjera EU da promijeni svoje stajalište o Grenlandu.
Moguće mjere EU
Ako se utvrdi postojanje prisile, EU može donijeti niz mjera: uvesti ili povećati carine, uvesti uvozne ili izvozne restrikcije na robu, ograničiti trgovinu određenim proizvodima, ograničiti pristup tržištu EU-a, zabraniti pružanje usluga poput finansijskih ili digitalnih, ograničiti strana ulaganja ili isključiti kompanije iz trećih država iz javnih nabava u EU-u.
Primarna svrha je odvraćanje
Da bi se pokrenulo korištenje Instrumenta protiv prisile, prvo se mora utvrditi postojanje prisile. Evropska komisija može sama ili na inicijativu države članice pokrenuti ispitivanje. Komisija ima četiri mjeseca da odluči postoji li prisila, a zatim upućuje prijedlog Vijeću EU-a da ga potvrdi.
Vijeće EU-a ima osam do deset sedmica da potvrdi ili odbaci prijedlog. Za odluku je potrebna kvalificirana većina: najmanje 15 država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.
Jednom kada se službeno utvrdi prisila, Komisija će kroz konsultacije s trećom državom tražiti da prestane s ucjenom. Ako konsultacije ne uspiju, Komisija može donijeti niz mjera predviđenih uredbom, što je opet podložno glasanju u Vijeću EU-a. Primarna svrha ACI-a je odvraćanje, a tek potom uvođenje protumjera.
Foto:X
