Ne stišavaju se reakcije nakon što je javnost jučer saznala da je u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu pečeno prase na ražnju. Nesvakidašnji prizor izazvao je brojne komentare na društvenim mrežama, ali i pažnju medija izvan Bosne i Hercegovine.
Iz Zemaljskog muzeja BiH potom su pojasnili okolnosti zbog kojih je došlo do ovog događaja, ukazujući na dugogodišnje neriješene imovinsko-pravne odnose unutar same institucije.Stanovnici Istočne Europe
Uprava Zemaljskog muzeja navela je da se u njihovoj zgradi i dalje nalazi porodica nekadašnjeg domara, s kojom Muzej vodi više pravnih sporova.
Porodica bivšeg domara decenijama živi u Muzeju
Kako su pojasnili, porodica, osim stambenog prostora koji im je svojevremeno dodijeljen, koristi i dio Botaničkog vrta, što, prema navodima Muzeja, godinama dovodi do problema i incidenata sa zaposlenicima, posjetiocima i izvođačima radova.
„Unatoč uloženim naporima i sredstvima da se južni botanički vrt Muzeja uredi, privede svrsi i otvori za prijatelje i posjetioce Muzeja, nemoćno svjedočimo da se uz zid nacionalnog spomenika prži ajvar ili okreće prase“, naveli su iz Zemaljskog muzeja BiH.Stanovnici Istočne Europe
Riječ je o porodici nekadašnjeg domara Mustafe Jamakosmanovića, koja u prostoru preuređenom u stambenu jedinicu živi već decenijama.
Priča o njihovom životu u Muzeju ponovo je privukla pažnju nakon jučerašnjeg slučaja, a o okolnostima pod kojima su tamo doselili još 2021. godine govorila je Mustafina supruga Vasilija Jamakosmanović.
Tada je ispričala za magazin Stav da je njen suprug u Muzej došao 1962. godine, nakon što je prethodno radio kao električar u Elektrobosni. Prema njenim riječima, prostor u koji su se uselili u početku uopće nije ličio na stan, pa su godinama vlastitim sredstvima i radom uređivali životni prostor.
„Mogli smo kuću napraviti koliko smo novaca u ovo uložili. Ni banje, ni struje kako treba, ničega nije bilo. Muž je to sve dotjerao i sredio“, kazala je tada Vasilija.
Mustafa je, prema njenom svjedočenju, u Muzeju obavljao različite poslove. Počeo je raditi na električnim instalacijama, a potom preuzimao i vodoinstalaterske, stolarske i bravarske poslove.
Vasilija Jamakosmanović bila je zubni tehničar i taj posao je, kako je navela, radila četiri decenije. Tvrdila je da je njihova porodica imala stanarsko pravo te da im je Muzej bio dužan osigurati odgovarajući stan.
„Muzej je dužan da nama osigura stan, tako je u rješenjima, tako je i u ugovoru. Međutim, niko ništa ne govori o tome“, ispričala je Vasilija.
Prema njenim riječima, Muzej je prije rata kupovao stanove, a njen suprug je svojevremeno podnio zahtjev da dobije jedan od njih. Zahtjev je, kako je tvrdila, odbijen, nakon čega su stanovi dodijeljeni drugim osobama.
Rat proveli u prostorijama Muzeja
Jamakosmanovići su, prema riječima Vasilije, u prostorijama Muzeja proveli i cijeli ratni period.
Kazala je da je Mustafa početkom rata teško obolio od depresije, dok su se istovremeno suočavali s nedostatkom vode, struje i hrane.
„Sve vrijeme rata proveli smo u Muzeju“, rekla je tada Vasilija, dodajući da su zbog ratnih okolnosti posebno teško prošli kao porodica iz miješanog braka.
Ispričala je i da su prije rata u Muzeju živjeli još neki ljudi, među njima porodica Pandurević, koja je, prema njenim riječima, bila zadužena za poslove baštovana. Oni su 1992. godine otišli na Pale.
Vasilija je tada navela i da je u stambenom prostoru u Muzeju živjela sa sinom, dok joj drugi sin živi u Kanadi. Istakla je da je prostor imao oko 80 kvadratnih metara te da, prema ugovoru koji je posjedovala, porodica može ostati u njemu sve dok im ne bude ponuđena adekvatna zamjena.
Nakon što je fotografija pečenja praseta u Botaničkoj bašti dospjela u javnost, upravo je ovaj dugogodišnji spor oko korištenja prostora unutar Zemaljskog muzeja ponovo otvorio pitanje neriješenih odnosa i uslova u kojima jedna od najvažnijih kulturnih institucija u BiH funkcioniše.
FOTO: Screenshot
