18 Jul

FHMZ: Požari su posljedica klimatskih promjena, čekaju nas sve češći ekstremi

Posljedice globalnog zagrijavanja, odnosno klimatskih promjena uzrokuju topljenje polarnih ledenih ploča, usljed čega nivo mora raste, što za posljedicu ima ekstreme vremenske uvjete, intenzivne kiše, oluje, tornada, olujni vjetar, grad dugotrajne i intenzivne toplinske valove i suše, navodi se u analizi povezanosti požara sa klimatskim promjenama Federalnog meteorološkog zavoda.

I ova godina spada u godine sa ekstremnim vremenskim prilikama u Bosni i Hercegovini. Kombinacija visokih temperatura, izmjene padavinskih režima sa pretežno sjevernim vjetrom stvorili su idealne uslove za pojačanu opasnost nastanka požara sa jakim intenzitetom.

Sve češće nas pogađaju lokalne intenzivne ljetne padavine koje su prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređene što povećava izglede za duge sušne periode, odnosno utječe na raspored vlage u zemljištu. 

Evidentno je da se svake godine povećavaju površine uništene šumskim požarima, a posebno ranjiva područja na pojavu prirodnih požara su hercegovačke šume i krš, zaključuju iz FHMZ.

Trenutni razorni požari koji su zahvatili cijeli region, zasigurno se mogu povezati sa klimatskim promjenama i samo je jedan od statističkih pokazatelja porasta trenda požara izazvanim prirodnim putem.

Prema istraživanju koje je provedeno u Yesemite i Northen Rokies nacionalnomim parkovima u SAD, požari izazvani prirodnim putem na područjima bez utjecaja čovjeka, su u porastu, a što se može svakako povezati sa globalnom promjenom klime i El Nino oscilacijama. 

Izmjereni parametri na meteorološkim stanicama na području Hercegovine govore nam da su maj, juni i prva polovina jula bili sa vrlo visokim temperaturama i malim količinama padavina. 

S obzirom na izmjerene temperature, maj je ocijenjen kao vrlo topao, a juni i početak jula ekstremno topli. Broj dana u Hercegovini sa padavinama većim od 1 mm kretali su se u maju od 7 do 9, u junu 1 do 5, a u julu imamo samo jedan dan sa padavinama u Livnu.

Prosječna mjesečna temperatura u Mostaru za maj veća je za 1,9°C, juni za 4,1°C, a za period 1.-17. jula za 3,1°C u odnosu na prosječnu temperaturu za referentni period 1961-1990. godina. U isto vrijeme prosječna mjesečna temperatura u Livnu za maj veća je za 1,4°C, juni za 3,6°C, a za period 1.-17. jula za 1,90°C u odnosu na prosječnu temperaturu za referentni period 1961-1990. 

Trenuta zasićenost tla vlagom na području Hercegovine je manja od 10%, što jasno govori da je tlo veoma suho i pogodno za pojavu požara. 

Pojačanom isušivanju tla na području Hercegovine doprinio je preovladavajući vjetar na tom području u tri analizirana mjeseca pravca iz sjevernog kvadranta. Upravo sjeverni vjetar potpomaže brzinu širenja požara i uveliko otežava njegovo gašenje.

"Jedno je sigurno - u budućnosti možemo očekivati sve učestalije ekstremne vremenske prilike, samim tim i sve veći broj požara, intentivnije požare, kao i dužu požarnu sezonu. Područje Bosne i Hercegovine, a posebno Hercegovine bit će još osjetljivije na sušu, izbijanje šumskih požara i njihovo lakše širenje. Nažalost, neće nas mimoići ni poplave ni druge ekstremne vremenske neprilike", navode iz FHMZ-a.

Klimatske promjene nisu jedini uzrok pojačane pojave "prirodnih" požara, ali njihova povezanost sa klimatskim promjenama je više nego očigledna.

Stoga u narednom periodu moramo intenzivno raditi na jačanju kapaciteta i resursa kako bi se mogli adekvatno prilagoditi klimatskim promjenama, zaključuju iz Federalnog hidrometeološkog zavoda u analizi.

 

(Izvor: Klix.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top