(FOTO) Den Haag dobija nacionalni spomenik posvećen žrtvama genocida u Srebrenici

.
Na trgu Het Plein jučer je održana komemoracija povodom 25. godišnjice od srebreničkog genocida.

 

Iako su nizozemske vlasti dale dozvolu za samo 75 učesnika komemoracije zbog pandemije koronavirusa, 25. godišnjica genocida u Srebrenici privukla je trostruko više posjetilaca na centralnom gradskom trgu Het Plein u Den Haagu. Kao nikad prije, u prisustvu velikog broja nizozemskih medija, državni vrh nizozemske vlade poslao je kompletno ministarstvo odbrane na ćelu s ministricom Ank Bijleveld, čelnike vojske, veterane Nizozemskog bataljona III iz Srebrenice a ponovo je najveći broj učesnika komemoracije došao iz redova bosanskohercegovačke zajednice u Kraljevini Nizozemskoj.

Najbolja vijest koja se mogla čuti jučer na tužnom trgu Het Plein je odluka općine Den Haag da napokon dopusti gradnju nacionalnog spomenika za ubijene u genocidu u Srebrenici. Višegodišnji napori bh. udruženja u Nizozemskoj, posebno preživjelih Srebreničana, tako su urodili plodom a odluka je donesena upravo u danima 25. godišnjice sjećanja na genocid. Gradonačelnik Van Zanen je rekao da se traži najbolje rješenje za takvu odluku koju su brzo podržali ministrica Bijleveld i veterani Nizozemskog bataljona.

 

U jednoiposatnom programu komemoracije pročitana je izjava povodom centralnog održavanja sjećanja na genocid, govor predstavnika Udruženja preživjelih srebreničkog genocida 1995., predstavljen je kolektiv Bosnian Girl koji je pokrenuo zanimljiv projekat "Srebrenica je dio nizozemske historije" dobio je veliki odjek u medijima a prisutnima su se obratili i bivši ministar vlade Nizozemske Jan Pronk te ministrica Ank Bijleveld.

Prije nekoliko godina stvari su u Južnom Sudanu tekle sasvim drugačije nego u Srebrenici 1995. godine. Tamo su kapije baza mirovnih snaga UN u Jubi i Boru bile otvorene kada su izbjeglice potražile sklonište u genocidu između Dinka i Nuera. Svi su pušteni unutra, niko nije odbijen iz straha da će baza biti pretrpana, rekao je bivši ministar Pronk koji je već sredinom jula 1995. godine masakr nad Bošnjacima Srebrenice nazvao genocidom.

 

Posebnu pažnju posjetilaca izazvala je privremena postavka 25 portreta nizozemskih Bosanaca i Hercegovaca autora Robina de Puya, mladića i djevojaka u dobi od 25 godina. Veliki portreti koji su okružili centralni haški trg dio su velike kampanje "Srebrenica je dio nizozemske historije" koje su osmislile Arna Mačkić, Emina Ćerimović, Darija Bukvić i Ena Sendijarević iz kolektiva Bosnian Girl a postavku će publika moći vidjeti i naredne tri sedmice.

 

Uz dvije minute šutnje te govor i Fatihu Elvedin ef. Softića ispred Islamske zajednice Bošnjaka, na kraju programa pročitana su imena svih devet Srebreničana koji su jučer ukopani u Memorijalnom centru Potočari. Uz završne riječi, voditelji komemoracije simbolički su pozvali na zajedničku fotografiju sve prisutne potomke ubijenih u srebreničkom genocidu.

Organizatori komemoracije i ove godine su bili Udruženje preživjelih genocida u Srebrenici 1995. godine, Platform BiH, Mladi BiH, Islamska zajednica Bošnjaka Nizozemske, SGTRS i ICHI.

 

Uspješan program i vrlo dobre reakcije posjetilaca jednim dijelom je zasjenilo otvoreno nezadovoljstvo organizatora zbog izostanka ambasadorice BiH u Nizozemskoj Mirsade Čolaković, a što je preneseno i predstavnicima bh. medija.

 

- Ambasadorica Čolaković, kao predstavnik naše zemlje u Nizozemskoj je trebala biti danas ovdje među nama i to je moje lično mišljenje, a vjerujem da će slično biti i Upravnog odbora Platforme BiH. Ona čak nije bila ni prošle godine. Na vrijeme je obaviještena i pozvana, a kako smo čuli otišla je na godišnji odmor i to je žalosno ako vidimo da je ministrica Bijleveld dovela kompletno nizozemsko ministarstvo. Vidjeli smo konzula i uposlenike Ambasade BiH i to je lijepo, ali ambasadorica BiH kao najviši predstavnik BiH u Nizozemskoj je trebala biti danas s nama, rekao nam je Hamdija Draganović, predsjednik Platforme BiH, krovne organizacije bh. udruženja i građana u Nizozemskoj.