Ovo je u utorak, 3. marta, izjavio predstavnik za Srbiju i Zapadni Balkan Međunarodne finansijske korporacije (IFC) Bodin Bulatović na 33. Kopaonik biznis forumu.
"Paradoks Srbije je što je prema podacima istraživanja izgubila samo oko četiri ili pet posto svog ukupnog stanovništva. Ovo je zabluda, mada je, naravno, paradoks, jer je postojao ogroman migracioni trend ka Srbiji iz BiH, Hrvatske.. i drugih dijelova bivše Jugoslavije", kazao je Bulatović na panelu "Brži rast za bolja radna mjesta u Srbiji".
On je istakao da su te brojke ipak relativne i ne pokazuju pravu situaciju u kojoj se Srbija nalazi od 1991. godine.
"Činjenica je da je Srbija izgubila 963.000 stanovnika od 1991. godine, što je skoro milion ljudi. A ono što je još šokantnije je struktura tih ljudi jer je skoro 30 posto inženjera obrazovanih u bivšoj Jugoslaviji napustilo zemlju, što je nešto o čemu zaista treba razmisliti", istakao je Bulatović, prenosi Tanjug.
Kako je rekao, ako se retroaktivno uzme izgubljeni potencijalni prihod tih inženjera koji su napustili zemlju i pružaju usluge ili robu u inostranstvu negdje u svijetu, to je ekvivalentno iznosu od 11,6 do 15,5 milijardi dolara.
"To je skoro do 16 odsto BDP-a. To je, čak i u lošoj godini ili čak u nižem trendu, skoro četiri puta više od stranih direktnih investicija. Dakle, ovo je ogroman odliv ljudi, ali ne samo to već i izgubljeni rast BDP-a kroz talente, znanje koje je trajno 'autsorsovano'". I sada veliki broj obrazovanih IT inženjera napušta zemlju", rekao je on..
Viši ekonomista Svjetske banke za Srbiju Lazar Šestović je istakao da srbijanska ekonomija može da se razvija brže i dostigne prosječan rast BDP-a i od sedam posto, a što, kako kaže, nije nezamislivo.
On je rekao da je Srbija ranije, u periodu od 25 godina od kasnih šezdesetih godina prošlog stoljeća, imala prosječan rast veći od pet posto.
"To nije nezamislivo za našu privredu, moramo da očekujemo više od privrede Srbije i budemo optimistični", dodao je Šestović.
Šef Kancelarije Svjetske banke za Srbiji Nikola Pontara je rekao da zemlje Zapadnog Balkana mogu da ostvare viši nivo razvoja, kao i da taj region može da udvostruči ljudski kapital.
"Od oko 30 zemalja koje su konvergirale ka visokim prihodima od 1990-ih, polovina njih je to učinila unutar EU. Dakle, imate Urugvaj, Čile, zemlje Zaliva, ali ostatak, većina zemalja koje su upravljale ovom tranzicijom, izbjegavajući zamku srednjeg prihoda i prelazeći sa srednjeg na visok prihod, zapravo su to učinile unutar Europske unije. Zato se zaista nadam i prilično sam čvrsto uvjeren da je sada otvoren put za Zapadni Balkan da pristupi EU", rekao je Pontara.
