Zaključane cijene donose uštedu, ali problem bacanja hrane ostaje
Statistički podaci pokazuju da su potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u julu ove godine porasle u prosjeku za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupjeli čak za 10,8 posto.
Zbog toga sve više građana mijenja svoje potrošačke navike i smanjuje kupovinu osnovnih namirnica.
Predsjednica Udruženja Klub potrošača Tuzlanskog kantona Gordana Bulić kaže da rast cijena najteže pogađa porodice sa više djece i penzionere, koji se sve češće odriču mesa.
“Rast cijena hrane svakodnevno mijenja potrošačke navike, a značajan broj porodica živi na ivici siromaštva i nisu baš u mogućnosti da nabave sve one prehrambene proizvode koje su nekad ranije kupovali ili nisu u stanju u istoj onoj mjeri kupovati kao prije“, naglašava ona.
Dodaje da štednja može pomoći, ali mnogi ipak nemaju priliku da kupe namirnice u količinama koje su im potrebne. „Štednja i racionalno trošenje dobro dođu, ali problem je jer veliki broj porodica nisu u mogućnosti da nabave određene prehrambene proizvode u količinama koje su im potrebne i u količinama na koje su navikli“, kaže Bulić.
Ističe i paradoks – iako mnogi nemaju dovoljno, hrana se i dalje baca. Prema njenim riječima, to su posljedice loših navika, a ne stvarne potrebe. Neiskorištena hrana završava u kontejnerima, što pored finansijskog gubitka uzrokuje i pojavu glodara u gradovima.
Vlada Federacije BiH produžila je do kraja 2025. odluku o zaključanim cijenama određenih proizvoda, a Udruženje potrošača TK učestvuje u kontroli tih cijena. Bulić navodi da ušteda za četvoročlanu porodicu iznosi oko 60 do 70 KM mjesečno.
“Naša procjena je da je ušteda otprilike 60-70 KM na nivou četvoročlane porodice u toku jednog mjeseca. Naravno, nekome ko zarađuje od četiri do pet hiljada maraka mjesečno to ne znači baš puno, ali za jednu penzionersku porodicu 60-70 KM nije baš beznačajno, jer otprilike toliko košta samo hljeb na nekom mjesečnom nivou. To je njima značajna ušteda”, objašnjava ona.
Građanima preporučuje da obrate pažnju na liste zaključanih proizvoda koje marketi objavljuju. Kao primjer navodi jestivo ulje po cijeni od 3,15 KM, dodajući da se na taj način vrši pritisak na trgovce i distributere da snize i ostale slične proizvode.
“Tako će mnogi trgovci, odnosno proizvođači i distributeri potruditi se da i oni tim proizvodima snize cijenu, da bi povećali ili sačuvali svoju tržišnu poziciju“, zaključuje Bulić.
