Građani Bosne i Hercegovine u narednom periodu mogli bi se suočiti s novim rastom cijena grijanja, prirodnog gasa i električne energije, dok se domaći energetski sektor nalazi u sve težoj situaciji, upozorio je stručnjak za energetiku Almir Bečarević.
Gostujući u emisiji „BHT1 uživo“, Bečarević je kazao da cijene energenata danas u velikoj mjeri zavise od kretanja na svjetskom tržištu, ali i od geopolitičkih dešavanja, posebno odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Posljednje poskupljenje goriva, kako je naveo, uslijedilo je nakon što je cijena nafte premašila 90 dolara po barelu. Međutim, cijena je u međuvremenu ponovo pala na približno 82 dolara.
Ukoliko se takav trend zadrži nekoliko dana, Bečarević smatra da bi moglo doći i do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama.
Ipak, upozorava da je tržište izuzetno nestabilno te da i jedna politička izjava može izazvati nagli rast ili pad cijena nafte. Kao primjer naveo je izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućim napadima ili pregovorima s Iranom.
Grijanje i gas mogli bi ponovo poskupjeti
Posebnu zabrinutost izaziva rast cijene prirodnog gasa, koji bi se mogao direktno odraziti na troškove privrede, ali i na kućne budžete građana.
Bečarević očekuje da će među narednim poskupljenjima biti i povećanje cijene grijanja u Sarajevu.
Ukoliko se cijena nafte zadrži između 80 i 90 dolara po barelu, smatra da je vrlo realno očekivati novo povećanje cijene prirodnog gasa tokom četvrtog kvartala godine.
Takav razvoj događaja posebno bi pogodio domaćinstva uoči i tokom predstojeće grijne sezone, kada su izdaci za energente već znatno veći.
Moguće i nove cijene električne energije
Pored grijanja i gasa, građani bi se uskoro mogli suočiti i s novim poskupljenjem električne energije.
Bečarević je upozorio da Bosna i Hercegovina ulazi u spiralu povećanja troškova koju više ne mogu pratiti ni rast plata ni povećanja penzija.
Prema njegovoj procjeni, tarifni postupak za novo povećanje cijene električne energije mogao bi biti pokrenut nakon izbornog perioda.
Problemi koji danas potresaju energetski sektor, prema njegovim riječima, rezultat su višegodišnjeg izostanka ozbiljnih investicija, lošeg upravljanja i nedovoljnog angažovanja stručnih kadrova.
„Energetski sektor je na izdisaju“
Govoreći o ukupnom stanju u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine, Bečarević je iznio veoma zabrinjavajuću ocjenu, navodeći da se sistem praktično urušava.
Kao ključne probleme izdvojio je pad potrošnje prirodnog gasa, teško stanje u rudnicima, finansijske poteškoće elektroenergetskih kompanija te zastoj u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.
Posebno je ukazao na probleme u Elektroprivredi BiH, Rudniku i Termoelektrani Ugljevik, rudnicima, ali i na nedostatak konkretnog napretka u vezi s projektom Južne gasne interkonekcije.
Izrazio je i sumnju u ekonomsku opravdanost pojedinih velikih projekata u trenutku kada potrošnja prirodnog gasa u BiH opada.
Potreban potpuni reset sistema
Bečarević smatra da se stanje ne može popraviti bez temeljnih kadrovskih, institucionalnih i upravljačkih promjena.
Prema njegovim riječima, potreban je potpuni reset, počevši od Vlade i resornog ministarstva, pa sve do uprava energetskih kompanija.
Naglasio je da odluke o budućnosti energetskog sektora ne bi smjele donositi osobe koje nemaju potrebno iskustvo i stručnost u ovoj oblasti.
Kada je riječ o mogućnosti razvoja nuklearne energije u Bosni i Hercegovini, Bečarević smatra da država trenutno nije spremna za takve projekte.
Ocijenio je da BiH još nije sposobna kvalitetno upravljati ni postojećim rudnicima i energetskim resursima, zbog čega priče o nuklearnoj energiji u ovom trenutku djeluju potpuno nerealno.
Zaključio je da prije pokretanja novih velikih projekata treba reformisati postojeći sistem, restrukturirati energetske kompanije i na odgovorne pozicije imenovati stručne ljude koji bi mogli dugoročno stabilizovati sektor.
Izvor i foto: BHRT
