Home

Harun Yahya: 900.000 Rohinja izbjeglica – trenutak kad je humanitarni duh iznevjerio

21 Oct

Harun Yahya: 900.000 Rohinja izbjeglica – trenutak kad je humanitarni duh iznevjerio

Suočeni sa historijskim katastrofama koje je čovječanstvo doživjelo, veći dio svijeta je razvio nekakav refleks "zatvaranja očiju" i "igre nojeva". Mnogi lideri, administratori i predstavnici diljem svijeta više vole ostati ravnodušni i ne reagirati na ove katastrofe. Na pitanje o tome šta bi EU trebala poduzeti u vezi s situacijom u Mianmaru, Visoki predstavnik Federica Mogherini daje ozbiljan odgovor: "Ja se trudim ne odgovariti na pitanja koja nisu vezana uz agendu koju smo imali".

Piše: Harun Yahya

Ovaj odgovor je također pokazao važnu istinu: danas je svjetski plan oblikovan samo interesima i problemima moćnika. Oni koji su ugnjetavani često ostaju sami sa svojim vlastitim problemima ako nisu bogati, nemaju naftu ili prirodne resurse, ili ako nemaju nikakvu ulogu u službi interesima moćnika.

Zanemarivanje ili podcjenjivanje nečovječnih postupaka kojima muslimani izloženi, postala je ružna tradicija, posebno u nekim krugovima. Problemi koji se lako mogu riješiti jednostavnim intervencijama, s malo troškova i napora, i dalje rastu eksponencijalno iza kolektivnog zida nonšalantnosti. Katastrofalni događaji koji se odvijaju u Rakhineu, Siriji, Africi ili jugoistočnoj Aziji nastavljaju svakodnevno pronalaziti mjesto u vijestima o svjetskim dešavanjima, na sramotu čovječanstva.

Većina međunarodnih institucija koje bi mogle riješiti probleme čovječanstva daleko su od ispunjavanja njihovih funkcija. Na primjer, UN se zadovoljava osudom incidenata u Rakhineu rezolucijom Vijeća sigurnosti. Oni ne iznalaze nikakvo konkretno ili konstruktivno rješenje masakrima i progonima kojima su podvrgnuti Rohinja muslimani, a koje sam UN definira kao "najprogonjeniju manjinu".

Kao što je poznato, muslimani Rohinja koji žive u državi Rakhine u sastavu Mijanmara, podvrgnuti su teškom ugnjetavanju i progonu već gotovo 40 godina. Kontinuirano su protjerivani iz svojih domova od strane mianmarske vlade i vojske. Tiranija, progonstvo, masakri i politika egzila koju sistematski podupire mianmarska vlada od 2012. godine, dosegla neizrecivi oblik očiglednog etničkog čišćenja u posljednje dvije godine.

Uprkos ovoj tragediji, nije bilo konkretnog rješenja ili oblika intervencije od strane međunarodne zajednice, izuzev osuda i poziva na mir. Očajna situacija oko 900.000 Rohinja izbjeglica, koje se bore za preživljavanje u nečovječnim uvjetima u Bangladešu, i dalje se zanemaruje.

U današnjem svijetu, novac koji se troši u kategorijama poput luksuzne potrošnje, zabave, sporta itd. doseže stotine milijardi dolara svake godine. Na primjer, potrošači SAD-a sami su potrošili 30,4 milijarde dolara na videoigre 2016. godine. Fudbalski klubovi u Premier Leagi Velike Britanije  potrošili su 1,47 milijardi funti na transfer igrača tokom ljeta 2017. godine. Ako uključite ovakve cifre i iz ostatka svijeta i u obzir uzmete duži vremenski period, teško je čak i zamisliti astronomske brojeve koji će se pojaviti.

Doista, ovdje se ne misli da je potrošnja u svrhu sporta ili zabave pogrešna. Međutim, važnost i osjetljivost koja se trebaju posvetiti ljudskom životu i pravu na dostojanstven život moraju barem biti u tom redu veličina.

Da damo još nekoliko upečatljivijih naznaka... Svake godine, jedna trećina ukupne količine hrane proizvedene za ljudsku potrošnju širom svijeta - 1,3 milijarde tona godišnje - se gubi. Trošak izgubljene hrane iznosi oko 680 milijardi dolara godišnje u industrijskim društvima i 310 milijardi dolara u društvima u razvoju. Novac koji je svijet potrošio na oružje samo 2016. godine bio je 1,57 TRILIONA dolara.

Međutim, čak i s vrlo malim dijelom tog novca bilo bi lako osigurati opstanak stotina hiljada Rohinnja muslimana, što bi im omogućilo da žive svoje živote u humanim uvjetima. Isto tako, gladovanje miliona djece u Africi moglo bi se lako spriječiti. Nadalje, Afrika bi mogla biti vrlo samoodrživ kontinent u vrlo kratkom vremenu.

Islamski svijet također pokazuje istu ravnodušnost i nemar prema humanitarnim pitanjima danas. Muslimani koji su mučeni i prisiljeni napustiti svoje domove već desetljećima u Rakhineu, nisu dovoljno zaštićeni od strane islamskih zemalja. Međutim, nezamislivo je da musliman ostane samo posmatrač ili da se brine tek za vlastite interese dok njegova braća pate, bivaju prognani i bore se za opstanak u gladi i siromaštvu. Zato je od ključne važnosti uključivanje ovih pitanje na dnevni red od strane Turske, u kontaktu s drugim svjetskim liderskim državama, i traženje rješenja za progone u Rakhinu na sastanku UN-a, te pokretanje humanitarne kampanje.

Za sada se situacija djeluje pomalo pesimistična. Ali se podiže nova generacija koja je osjetljiva i zabrinuta za probleme svijeta, a što je najvažnije, odlučna se boriti za njihovo ispravljanje i to je vrlo obećavajuće. Ova generacija, koja uspješno koristi tehnologiju i društvene medije da bi čula njihove glasove, postaje velika sila koja se poboljšava i postaje organiziranija iz dana u dan. Usmjeravanje ove velike sile u pravom smjeru vrlo je važno. Vlade ne bi mogle odražavati ravnodušnost sve dok mase podižu svoje glasove.

Rakhinska kriza tek je jedna od trenutnih ljudskih tragedija u svijetu. Ljudi u Siriji, Iraku, Afganistanu, Jemenu, Libiji, Istočnom Turkestanu, Palestini, Somaliji, Aziji i Africi svakodnevno pokušavaju preživjeti slične tragedije, živeći u boli i patnji. Mora, rijeke, planine, šume i pustinje nastavljaju biti posljednje počivalište izbjeglica. Izgleda da je nemoguće govoriti o pravdi i humanosti na svijetu ukoliko ljudi ne počnu djelovati u skladu s njihovom savjesti, a ne osobnim interesima. Patnje u islamskom svijetu neće se okončati ako muslimani ne uklone sektaške podjele i sukobe, te ne formiraju jedinstvenu silu.

Stoga je neophodno da ljudi koji imaju moral, savjest i plemenit duh, ljudi koji sreću crpe iz radosti, udobnosti i smiraja drugih, a ne samo vlastitih, počinju dobivati glas. Spašavanje potlačenih može biti samo "na dnevnom redu" svijeta, ako takvi ljudi - prekrasni, inteligentni, prepuni ljubavi i suosjećanja, postanu vođe zemalja i upravitelji međunarodnih institucija. Tek tada se mogu riješiti problemi poput onoga što svijet sada gleda, a mir i prosperitet biti omogućeni potlačenima.

 

(Cazin.NET)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top