U Ministarstvu su promijenili strategiju pa će turističke rezultate objaviti tek u septembru, a ne kao prijašnjih godina, na mjesečnom nivou, piše Dnevnik.hr, koji dalje piše:
Srce sezone u Crikvenici: na plažama gostiju ima no, daleko je to od gužvi na koje smo navikli. Prvi dani jula ovdje su zabilježili minus od 11 posto, u Opatiji također nešto manji minus, no ne otkrivaju koliki.
Zadarske brojke na razini su lanjskih. S druge pak strane Dubrovnik bilježi rast od jedan, a Šibenik od čak pet posto.
I dok broj gostiju varira, broj kreveta u privatnom smještaju u zadnje tri godine porastao je za 150 hiljada. S rastom broja kreveta cijene se nisu spuštale, naprotiv – sve su veće.
Tako se teško može iznajmiti apartman za manje od 200 kuna po noćenju, luksuzni i dobro opremljeni apartmani na obali se iznajmljuju i po cijeni višoj od 3500 kuna. Cijene noćenja u hotelima visoke kategorijazije idu do vrtoglavih 36 hiljada kuna.
Duboko u novčanik morat ćete posegnuti i u kafićima ili restoranima. Pizza cut u Hvaru stoji od 70 do 90 kuna. U istome gradu za pola litre vode kupljene na kiosku izdvojit ćete 35 kuna, a cijena kafe je od 30 do 40 kuna.
Što dalje od kopna to je skuplje, pa ćete rižoto u Palmižani platiti 350, a koktel od 150 do 370 kuna. Na srednjodalmatinskim otocima kuglica sladoleda je od 12 do 20 kuna. Otočani tvrde – cijene u velikim trgovačkim lancima veće su za oko 30 posto u odnosu na kopno.
I za atrakcije cijene rastu od sjevera prema jugu! Za ulazak u Modru špilju na Biševu po osobi se plaća 100, u zelenu špilju na Visu ulaznica je 70 a za ovu krašku ljepoticu špilju Biserujku na otoku Krku skromnih 25 kuna.
Skupo je i korištenje parkinga. Cijena sata širom obale varira od 6 kuna u Splitu do 75 u Dubrovniku. Cjelodnevnu kartu u nultoj zoni Dubrovnika platit ćete 1500 kuna i to svaki dan u sedmici uključujući nedjelje i praznike.
Je li došlo vrijeme, nakon ponovnog buđenja grčkog i turskog turizma za korekciju cijena i ponude znat će se nakon što se u septembru zbroje objedinjeni službeni rezultati.
