Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, dokument koji bi mogao izazvati snažne političke reakcije u našoj zemlji.
Rezolucijom se poziva na izmjene političkog i izbornog sistema BiH, uz zahtjev da se Hrvatima omogući izbor, kako je navedeno, legitimnih političkih predstavnika. Kao jedno od rješenja istaknuto je formiranje posebne hrvatske izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Dokument su u parlamentarnu proceduru uputili Domovinski pokret i HDZ Hrvatske, a podržali su ga zastupnici iz gotovo svih dijelova političkog spektra u Hrvatskoj.
Hrvatski sabor pozvao je Vladu Republike Hrvatske da nastavi pružati podršku ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH te reformama kojima bi se, prema obrazloženju rezolucije, osigurali pošteni izbori i mogućnost da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike.
U rezoluciji se posebno naglašava načelo federalizma, koje se predstavlja kao odgovarajući model za buduće političko uređenje Bosne i Hercegovine.
Ipak, konačni tekst znatno je blaži od prvobitnih najava. Domovinski pokret je u početku zagovarao direktnije pozivanje na političku autonomiju Hrvata u BiH, ali je taj dio, nakon usaglašavanja s HDZ-om Hrvatske, izbačen iz dokumenta.
Zbog toga su zastupnici Mosta i stranke DOMiNO kritikovali usvojenu verziju, navodeći da ne spominje formiranje trećeg entiteta niti konkretniji oblik hrvatske političke autonomije.
Amandmani Mosta nisu dobili potrebnu podršku.
Nino Raspudić je tokom rasprave poručio da je rezolucija znatno razvodnjena u odnosu na prvobitne najave.
„Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš. Najavljivao se viski, a na kraju je izašla kamilica“, kazao je Raspudić.
Usvojeni dokument u velikoj mjeri prati stavove iz Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH iz 2018. godine, u kojoj se također insistiralo na legitimnom predstavljanju, etničkom principu izbora i federalističkom uređenju države.
Posebno sporan dio rezolucije mogao bi biti onaj u kojem se pozitivno govori o Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni i Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni.
Nekadašnji politički i vojni čelnici Herceg-Bosne pravosnažno su pred Haškim tribunalom osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Bosni i Hercegovini.
Usvajanje rezolucije sada otvara pitanje mogućih reakcija političkih stranaka i institucija u BiH, posebno zbog poziva na novu izbornu jedinicu i dodatno jačanje etničkog principa političkog predstavljanja.
Foto: Ilustracija / Cazin.net
