Imunolog: Virus skraćuje život muškarcima za 14, a ženama za 12 godina

Nenad
MOLEKULARNI biolog i član Znanstvenog savjeta vlade Nenad Ban rekao je danas za N1 kako smo u posljednjih godinu dana naučili nevjerojatno puno o koronavirusu.

 

"Bitno se razlikuje od virusa koji uzrokuje gripu. Otporan je na mutaciju i sistemičan je, upale pluća su česti simptomi, a inficira i cijeli organizam tako da neki ljudi imaju probleme s krvožilnim sustavom, probavne smetnje", rekao je Ban.

 

Imunolog Trobonjača: Nemoguće je pratiti što se sve publicira o biologiji koronavirusa

S njim se složio i imunolog Zlatko Trobonjača koji je dodao kako nema patogena u povijesti s kojim smo se ovoliko brzo upoznali.

 

"U proteklih desetak mjeseci publicirano je tisuće znanstvenih radova tako da je već nemoguće pratiti što se sve publicira o biologiji ovog virusa", dodao je Trobonjača i kazao da je dobra stvar što virus ne mutira pa neće utjecati na učinkovitost cjepiva. 

 

Na početku se činilo da teže obolijevaju stariji i bolesni, a sad vidimo i drugačije slučajeve. Osim toga, dodao je Trobonjača, postoji preko 40 posto asimptomatskih slučajeva.

 

"Ljudi se inficiraju a da nisu toga uopće svjesni jer nemaju znakove bolesti i onda mogu prenijeti bolest drugima. Onda imate takve oblike bolesti koje završavaju teškim kliničkim slikama, na koncu ljudi završe i na respiratorima i na koncu će jedan broj slučajeva završiti tragično. Što se tiče bolesti, ne možete je definirati, nego se manifestira na različite načine, što pogoduje širenju virusa i onemogućava kontrolu nad širenjem virusa", pojasnio je Trobonjača.

 

"Za nikoga ta bolest nije bezazlena jer može imati neugodne posljedice. Čak i kad se bolest preboli, može se desiti da netko ima problema s krvožilnim sustavom upravo jer se produciraju ugrušci tijekom borbe s virusom", dodao je Ban.

 

Imunolog Trobonjača: Ljude treba educirati i govoriti o čemu se radi

Kad je riječ o cjepivima, rečeno je kako su vijesti jako optimistične, a Trobonjača se osvrnuo i protivnike cijepljenja.

"Postoje skupine u društvu koji se opiru cijepljenju smatrajući da se time unose kojekakve tvari u naše tijelo, koje nam više štete nego koriste. Naravno da se s tim ne slažem. Mislim da je cijepljenje jedna od temeljnih javnozdravstvenih metoda koja je izumljena u povijesti. Cijepljenje vodi u imunost s kojom ćemo na koncu i eliminirati ovu epidemiju. Na takve skupine se ne treba obazirati. Ljude treba educirati i govoriti o čemu se to radi, naučiti ih da postanu svjesni da je cijepljenje dobra metoda kojom im se neće nanijeti nikakva šteta, barem ne veća šteta, te da je cijepljenje jedna od neminovnosti koja će se dogoditi u budućnosti, s kojom ćemo mi u konačnici ovu epidemiju u potpunosti eliminirati", istaknuo je Trobonjača.

 

Ban je pak istaknuo i kako su se ljudi nakon prvog vala opustili i nije ih bilo moguće uvjeriti da će pandemija opet buknuti.

 

"Kad se pandemija opet rasplamsala, jako ju je teško dovesti pod kontrolu. Mnoge zemlje sad opet uvode stroge mjere koje su uspješne, premda opet ovise o tome kako se ljudi ponašaju", rekao je.

 

Znanstvenici su komentirali i je li virus sezonalnog karaktera i je li se zbog toga "stišao" tijekom ljeta.

 

"Možemo suditi prema tzv. rođacima ovog SARS-CoV-2 virusa, a to su alfa koronavirusi koji uzrokuju obične prehlade sezonalnog karaktera, koji se pojavljuju tijekom zimskih mjeseci, a preko ljeta praktički nestaju ili imaju jako malo slučajeva", rekao je Trobonjača i dodao da se čini da je i ovaj virus sličnog karaktera, sudeći po manjem broju slučajeva tijekom ljeta.

 

Molekularni biolog Ban: Nismo na vrhuncu epidemije

"Znamo da smo u proljeće izašli s jednim malim brojem slučajeva, što je bilo posljedica onog zaključavanja koje je završeno u šestom mjesecu. Prema tome, i jedno i drugo je dovelo do takvog smanjenja. Iduće ljeto će biti razdoblje kada ćemo konačno moći odahnuti od ove epidemije", smatra Trobonjača.

 

"Nismo na vrhuncu epidemije", rekao je Ban i osvrnuo se na stanje u Belgiji:

"Tamo oni još uvijek imaju, do prije zaključavanja, galopirajuću infekciju. Usprkos tome što je tamo već umrlo više od 1000 ljudi na milijun stanovnika, što je ekvivalentno 5000 ljudi u Hrvatskoj, očito pandemija ne jenjava. Svi se moramo pripremiti za duge mjesece borbe protiv bolesti što će zahtijevati velike žrtve od svih nas. U ovoj situaciji je jedina strategija ta da se uspostave mjere koje će smanjiti broj zaraženih do mjere da ćemo moći pratiti tok zaraze. Jedino to će zaštiti zdravstveni sustav i spriječiti iznenađenja ako se desi bilo kakva promjena u ponašanju populacije."

 

Imunolog Trobonjača: Ovog patogena je jako teško kontrolirati

U ovom trenutku ne možemo procijeniti kakva je točno tendencija širenja virusa u hrvatskoj, istaknuo je Ban.

 

"Mjere funkcioniraju. Vrlo je jasna korelacija između mjera koje su uvedene i ako se poštuje, kretanja stanovništva u populaciji. Ili se ljudi nedovoljno pridržavaju mjera ili mjere nisu dovoljno striktne", dodao je Ban.

 

"Kad imate epidemiju, imate sukob s dvije strane - patogena sa svojim karakteristikama i ljudske populacije. Ovog patogena je jako teško kontrolirati", rekao je Trobonjača i dodao da u ovoj situaciji možemo kontrolirati jedino puteve prijenosa virusa.

 

"Mislim da nitko od nas nije mogao očekivati da će nam se ovo dogoditi na jesen, da će se dogoditi ovakav drastičan porast", dodao je.

 

Molekularni biolog Ban: Lockdown je krajnja mjera

"Ako se ignorira epidemija, neće biti uspješne ekonomije. Lockdown je krajnja mjera. Djelomične mjere su korisne i potrebne. Na znanstvenicima i na vladi je da upozori ljude i da koji puta uspostavi čak i zakonski uvjetovane mjere koje će spriječiti da se pandemija raširi do mjere da se više ne može kontrolirati", kazao je Ban.

 

Trobonjača se osvrnuo na teze o smrtnosti od covida-19.

"Često se kaže da bi ti ljudi koji su bolesni od drugih bolesti umrli i bez covida, pa se govori da nisu umrli od covida, nego s covidom - moram reći da je izašlo nekoliko radova koji su govorili o tome da bi trebalo govoriti o jednom parametru koji se naziva godine izgubljenog života. Da se populacija cijela stratificira temeljem određenih pratećih bolesti i da se napravi predviđeni životni vijek tih ljudi i da se na koncu izračuna nekakav prosječni vijek za sve te stratificirane skupine. Vidjelo bi se da muškarcima virus skraćuje život za nekih 14 godina, a ženama za 12 godina. Prema tome, mislim da je najpoštenije govoriti o tome koliko SARS-CoV-2 skraćuje život", kazao je.

 

Imunolog Trobonjača: Svatko od nas mora nositi osobnu odgovornost 

Trobonjača smatra da policija nije trebala reagirati na skupu Torcide jer bi to izazvalo dodatne nestabilnosti.

"Svatko od nas mora nositi osobnu odgovornost i moramo biti svjesni da je epidemija jedno kolektivno stanje. Tu nije odgovornost samo prema vašem tijelu nego i odgovornost prema zdravlju drugih osoba. Toga mora biti svatko od nas svjestan - zaštita sebe štiti i nekoga drugog. U našem društvu imamo određene emotivne naboje i suprotnosti koje postoje. Kako to sve sklopiti u jednu priču, treba li se to sve zaustaviti, praktički kompletan socijalan život? Nisam siguran da bi to bilo pametno u ovom trenutku, mislim da bi to samo rodilo nove društvene nestabilnosti", rekao je Trobonjača.

 

"Nisam siguran da ove brojke možemo tek tako bez kompletnog lockdowna spustiti na male brojke do cijepljenja. Možemo primjenjivati neke parcijalne lockdowne, ali da uvedeno kompletnu zemlju u zaključavanje - ne. Trebali bi napraviti fini balans između ekonomije, društvenog života i epidemije", rekao je Trobonjača.

Izvor: