Najnoviji izvještaj o potrošačkim cijenama u BiH objavljen krajem septembra
Rast troškova života ostaje jedan od najvećih ekonomskih izazova za građane Bosne i Hercegovine. Najnoviji zvanični podaci o potrošačkim cijenama odnose se na august 2026. godine, a objavljeni su 25. septembra. Iako se cijene pojedinih proizvoda povremeno smanjuju, inflacija i dalje utiče na vrijednost novca i svakodnevne izdatke domaćinstava.
Prema kalendaru objava Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, posljednji dostupni mjesečni izvještaj o indeksu potrošačkih cijena obuhvata august ove godine. Podaci za septembar još nisu objavljeni, pa se aktuelno kretanje inflacije na državnom nivou može sagledavati kroz posljednji objavljeni statistički period.
Inflacija se mjeri promjenom indeksa potrošačkih cijena, koji obuhvata široku grupu proizvoda i usluga, od hrane i stanovanja do prijevoza, zdravstva i obrazovanja.
Za građane je posebno važno razlikovati usporavanje inflacije od stvarnog pojeftinjenja. Niža stopa inflacije ne znači da su se cijene vratile na raniji nivo, nego da u prosjeku rastu sporije nego prije.
Troškovi života nisu jednaki za svako domaćinstvo. Porodice koje veći dio prihoda izdvajaju za hranu, stanovanje, komunalne usluge i prijevoz osjetljivije su na promjene cijena upravo tih proizvoda i usluga.
Zbog toga zvanična stopa inflacije ne mora u potpunosti odgovarati poskupljenjima koja pojedini građani primjećuju prilikom svakodnevne kupovine.
Primjerice, domaćinstvo koje najveći dio mjesečnog budžeta troši na osnovne životne namirnice može osjetiti znatno veći finansijski pritisak ako cijene hrane rastu brže od ukupnog indeksa potrošačkih cijena.
Dodatni problem predstavlja činjenica da rast plata ne znači automatski i poboljšanje životnog standarda. Ako primanja rastu sporije od cijena, stvarna kupovna moć zaposlenih opada.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u julu 2026. godine godišnja inflacija u Federaciji BiH iznosila 3,4 posto, odnosno da su potrošačke cijene bile toliko više nego u julu prethodne godine.
Istovremeno su cijene na mjesečnom nivou smanjene za 0,2 posto. Najveći mjesečni rast zabilježen je kod namještaja, kućanskih uređaja i održavanja domaćinstva, za 3,2 posto, te rekreacije i kulture, za 1,2 posto. Stanovanje i energenti poskupjeli su za jedan posto.
S druge strane, odjeća i obuća pojeftinile su za 3,9 posto, prijevoz za 1,2 posto, a hrana i bezalkoholna pića za jedan posto. Riječ je o podacima za Federaciju BiH, a ne za državu u cjelini.
Na troškove domaćinstava utiču i cijene energenata, koje imaju značajnu ulogu u ukupnoj potrošnji, posebno tokom hladnijeg dijela godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH o cijenama električne energije u prvom polugodištu 2026. godine, za domaćinstva srednje godišnje potrošnje zabilježen je rast cijena od 6,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prosječna cijena električne energije za ovu kategoriju domaćinstava, sa svim taksama i PDV-om, iznosila je 19,46 KM za 100 kilovatsati.
Daljnje kretanje inflacije zavisit će od cijena hrane i energenata, troškova transporta, kretanja cijena na međunarodnom tržištu te domaćih ekonomskih prilika.
