TRENDOVI
Sandra Hlivnjak, viši ekonomista Svjetske banke za BiH, kazala je da se do 2025. očekuje rast realnog BDP-a koji će biti vođen investicijama, ali u velikoj mjeri i potrošnjom i to naročito privatnom.
- Kada je u pitanju nezaposlenost, došlo je do smanjenja, te je nezaposlenost, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u četvrtom kvartalu 2022. iznosila 14,3 posto, što je za oko dva procentna poena smanjenje u odnosu na isti period prethodne godine, kazala je Hlivnjak.
Neizvjesnosti u vezi sa ratom u Ukrajini mogu smanjiti izglede za oporavak u EU, negativno uticati na strane investicije i potražnju za izvozom iz BiH
Naglasila je da je i dalje zabrinjavajuća visoka stopa inflacije koja je prisutna u svim zemljama zapadnog Balkana.
- U 2022. od marta do oktobra inflacija u BiH je bila najviša u regionu, da bi od oktobra počeo trend smanjenja. Prosjek u 2021. iznosio je dva procentna poena, dok u 2022. dolazi do znatnog skoka koji pokazuje prosjek od 14-procentnih poena, istakla je Hlivnjak, predstavljajući izvještaj.
Kako je dodala, ohrabrujuće je to što su trendovi počeli da se ublažavaju, pa u prva dva mjeseca taj prosjek iznosi 13,3 i očekuje se da će se to usporavanje nastaviti. Faktori koji dovode do jačanja inflacije odnose se na visoke cijene hrane, stanovanja i prevoza.
Hljivnjak je istakla i da je deficit tekućeg računa dosegao 5,2 procenta u 2022, ali i da bi se prema projekcijama do 2025. mogao smanjiti na 4 procenta. Također, bankarski sektor dobro je kapitaliziran, a profitabilnost mu se popravila u 2022.
Kada su u pitanju zemlje regiona, gdje su osim BiH i Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, rast ekonomija ovih zemalja premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije koronavirusa, uprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uslovima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti, stoji u ekonomskom izvještaju.
POTROŠNJA
Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023, čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije, navodi se u izvještaju.
