Informacija o pronalasku pesticida u uvoznim bananama ponovo je otvorila pitanje sigurnosti hrane na tržištu Bosne i Hercegovine i povjerenja koje građani imaju u proizvode koje svakodnevno kupuju.
Koliko su ovakvi slučajevi česti, ko vrši nadzor nad zdravstvenom ispravnošću hrane i da li je sistem kontrole dovoljan da zaštiti potrošače?
Prema riječima profesora prehrane i nutricionizma ing. Nevenka Čengića, hrana koja se nalazi na tržištu BiH u većini slučajeva jeste zdravstveno sigurna, ali kvalitet ishrane građana predstavlja ozbiljan problem.
– Građani BiH sve češće konzumiraju industrijski prerađenu hranu bogatu solju, mastima i šećerima, dok je unos svježih i nutritivno vrijednih namirnica često nedovoljan. Hrana je uglavnom zdravstveno sigurna, ali nutritivni kvalitet ishrane nije zadovoljavajući – ističe Čengić.
Najrizičnije namirnice
Govoreći o namirnicama koje nose najveći rizik po sigurnost hrane, Čengić navodi da su to, prije svega, meso i proizvodi od mesa, nepasterizirani mliječni proizvodi, ali i gotova hrana, ukoliko se ne poštuju higijenski i temperaturni uslovi.
– Kod voća i povrća rizik se najčešće odnosi na prisustvo pesticida i mikrobiološku kontaminaciju – dodaje Čengić.
Profesor upozorava i na činjenicu da građani često ne čitaju deklaracije na proizvodima.
– Deklaracije su uglavnom pouzdane, ali se u praksi najčešće provjerava samo rok trajanja, dok se sastav i nutritivne vrijednosti zanemaruju ili pogrešno tumače – kaže Čengić.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH pojašnjavaju da nadzor nad zdravstvenom ispravnošću hrane provode nadležne inspekcije na svim nivoima vlasti – od Federalne i Republičke uprave za inspekcijske poslove, preko Inspektorata Brčko distrikta, do kantonalnih i općinskih inspekcija.
Ko kontroliše?
Direktor Agencije dr. sci. Sanin Tanković navodi da su kontrole redovne i da se rezultati sistematski prate.
– U 2025. godini analizirana su ukupno 2.194 uzorka hrane na prisutnost ostataka pesticida. Prekoračenje maksimalno dozvoljenih količina utvrđeno je kod 15 uzoraka, što čini 0,68 posto ukupnog broja analiziranih uzoraka – ističe Tanković.
Dodaje da je najveći broj analiza rađen na voću.
– Ispitano je 615 uzoraka voća, a neusklađenost je utvrđena kod devet uzoraka, odnosno 1,46 posto. Kod povrća su prekoračenja zabilježena u 0,42 posto uzoraka – navodi Tanković, uz napomenu da dio spornih proizvoda nije ni dospio do krajnjih potrošača.
Tanković upozorava i na ozbiljan problem usklađenosti domaćih propisa s evropskim zakonodavstvom.
Zastarjeli propisi
– Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u BiH posljednji put je usklađen s propisima Evropske unije 2021. godine. U međuvremenu su u EU donesene brojne izmjene, a višegodišnji zastoj u donošenju novih propisa može ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva – naglašava direktor Agencije.
U Agenciji, kako navodi, kontinuirano prate promjene evropskih propisa kako bi se, kada se steknu uslovi, novi pravilnici odmah mogli uputiti u proceduru.
Oprez neophodan
Profesor Čengić poručuje da, osim institucionalnih kontrola, i građani moraju voditi računa o načinu čuvanja i pripreme hrane.
– Najčešće greške su nepravilno skladištenje, prekid hladnog lanca i nedovoljna termička obrada, posebno u domaćinstvima – kaže Čengić.
Sistem kontrole
Slučajevi poput pronalaska pesticida u bananama pokazuju da sistem kontrole funkcioniše, ali i da ima prostora za njegovo unapređenje.
Dok institucije rade svoj dio posla, stručnjaci poručuju da bez bolje edukacije potrošača i savremenijih propisa nema potpune sigurnosti hrane na trpezama građana BiH.
Foto: Društvene mreže
