Iranski državni mediji objavili su snimak koji je izazvao veliku pažnju javnosti. U osam minuta dugom videu građanima se detaljno objašnjava kako postupiti u slučaju nuklearnog napada, gdje pronaći sigurno sklonište i kako se zaštititi od radioaktivnog zračenja. Sve se događa u vrijeme pojačanih napetosti između Teherana, Washingtona i Tel Aviva.
Snimak je 29. oktobra objavila iranska državna novinska agencija IRNA, u okviru nacionalne sedmice civilne zaštite. Pripremile su ga hitne službe pokrajine Isfahan, na čijem se području nalazi Natanz, jedno od najvažnijih iranskih nuklearnih postrojenja.
Iako iranske vlasti video predstavljaju kao dio redovnih aktivnosti pripreme stanovništva za vanredne situacije, njegova objava nije prošla nezapaženo. Posebno zbog činjenice da se u međunarodnoj javnosti ponovo govori o mogućnosti novih vojnih udara na iranska nuklearna postrojenja.
Snimak pogledajte na linku:
https://x.com/axios_ar/status/2117425810944426347?a=vRTH66_QybMD9mF9xq8&s=46
Uputstva koja niko ne želi primijeniti
U videu se građanima savjetuje da u slučaju nuklearne eksplozije nikako ne gledaju direktno prema snažnom svjetlosnom bljesku, jer bi posljedice po vid mogle biti ozbiljne.
Oni koji se u trenutku eksplozije zateknu na otvorenom trebali bi odmah potražiti zaklon iza čvrste prepreke, leći na tlo i zaštititi glavu.
Nakon prolaska udarnog talasa preporučuje se što brži odlazak u najbližu čvrstu građevinu, po mogućnosti u podrum ili prostoriju smještenu u unutrašnjem dijelu objekta, daleko od prozora i vanjskih zidova.
Posebna pažnja posvećena je opasnosti od radioaktivnih čestica. Građanima se savjetuje zatvaranje vrata i prozora, kao i isključivanje ventilacijskih sistema koji uvlače vanjski zrak.
U slučaju moguće kontaminacije potrebno je pažljivo skinuti odjeću, odložiti je u zatvorenu vreću, a zatim oprati tijelo vodom i sapunom.
Iranske službe preporučuju korištenje flaširane vode i konzervirane hrane te ostanak u skloništu najmanje 24 sata, uz praćenje zvaničnih obavještenja.
Tvrdnje iz Amerike dodatno uznemirile javnost
Dodatnu zabrinutost izazvale su nedavne izjave američkog konzervativnog komentatora Tuckera Carlsona, koji je iznio tvrdnju da bi američki predsjednik Donald Trump mogao razmatrati nuklearni napad na Iran.
Carlson tvrdi da izraelski premijer Benjamin Netanyahu vrši pritisak na Washington da napadne duboko ukopani kompleks u blizini Natanza, za koji izraelske obavještajne službe, prema njegovim navodima, sumnjaju da se koristi za obogaćivanje uranija.
Prema toj verziji događaja, konvencionalno američko naoružanje možda ne bi bilo dovoljno za uništavanje podzemnih objekata.
Međutim, ove tvrdnje nisu potkrijepljene nezavisno provjerljivim dokazima, niti su američke ili izraelske vlasti potvrdile da pripremaju nuklearni napad.
Trump je ranije javno odbacio potrebu za upotrebom nuklearnog oružja protiv Irana, iako nije isključivao mogućnost novih vojnih akcija.
Je li riječ o rutinskoj pripremi ili poruci svijetu?
Iran već godinama organizuje aktivnosti civilne zaštite, a priprema stanovništva za različite vrste napada dio je sigurnosnih procedura. Ipak, rijetko koja takva objava privuče pažnju kao snimak u kojem se građanima objašnjava kako preživjeti nuklearnu eksploziju.
U zemlji koja se već dugo nalazi u središtu međunarodnih sporova zbog svog nuklearnog programa, ovakve poruke imaju posebnu težinu.
Za jedne je riječ o odgovornoj pripremi stanovništva za najgori mogući scenario. Za druge, objavljivanje ovako detaljnog snimka u trenutku političkih i vojnih napetosti predstavlja upozorenje koliko je situacija ozbiljna.
Ipak, između pripreme za moguću katastrofu i stvarne odluke o nuklearnom napadu postoji ogromna razlika. Trenutno nema potvrđenih informacija da se takav napad neposredno priprema.
Jedno je, međutim, sigurno: kada se građanima počne objašnjavati kako da prežive nuklearnu eksploziju, takve poruke teško mogu proći bez straha i zabrinutosti. A u regiji u kojoj su odnosi već godinama na ivici ozbiljnih sukoba, svaka nova prijetnja otvara pitanje koliko je svijet daleko od još opasnije krize.
Foto: Platforma X
