Iz Krajine se izvozi heroin i kokain! Ovo je evropski izvještaj o švercu i konzumaciji droge na Zapadnom Balkanu

droga
Region Zapadnog Balkana nalazi se na raskrsnici nekoliko glavnih ruta trgovine drogom, najčešće kanabisa, kokaina, heroina i sintetičkih droga. Izvještaj navodi kako su kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale ključni akteri i na tržištu droge u Evropskoj uniji.

 

Razlog za to je, između ostalog, geografski položaj Zapadnog Balkana, koji je pogotovo pogodan za heroin stoga preko ovog regiona ide poznata balkanska ruta za heroin. Loša unutrašnja pravna situacija, koja se pogotovo odnosi na korupciju, je također jedan od razloga što trgovina narkoticima “cvjeta” u regionu”.

Neke kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su novi poslovni model direktnog uključivanja u proizvodnju kanabisa unutar EU. Zabilježeno je njihovo prisustvo u nizu zemalja EU, prvenstveno vezano za zatvorene proizvodne pogone. Obrasci uzgoja kanabisa u regiji se mijenjaju i diverzificiraju. U Albaniji se na otvorenom uzgaja značajno manje kanabisa nego u prošlosti, dok su mjesta uzgoja kanabisa velikih razmjera zabilježena u drugim dijelovima regije Zapadnog Balkana.

Ukupna upotreba droga u regionu niža je nego u susjednoj Evropskoj uniji. Na osnovu dostupnih podataka utvrđeno je da se na Zapadnom Balkanu najviše koristi kanabis, a zatim kokain.
Ispitujući mlade u regionu Zapadnog Balkana, utvrđeno je da 54 posto njih u Albaniji koristi kanabis, a na Kosovu 34 posto. Manja stopa korištenja je u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Kanabisovo ulje ili ekstrakt je bio najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto), dok je u drugim zemljama prijavljeno 10 posto ili manje korisnika ulja kanabisa.

Najjeftiniji kanabis se prodaje u Albaniji, a najskuplji u Srbiji. Otprilike 1,2 grama kanabisa u Albaniji se može kupiti za četiri eura, dok je 10 grama 30 eura. Veleprodajna cijena varira u zavisnosti od toga da li je kanabis proizveden unutra ili vani. Kilogram je otprilike 1.300 eura, dok je u Srbiji 2.300 eura.

Kada je riječ o kokainu, najviše mladih je ovu drogu probalo u Crnoj Gori, a ljetovališta u toj državi te ski centri poput Jahorine se u izvještaju pojavljuju kao glavni centri na Zapadnom Balkanu za konzumaciju kokaina.

Srednja maloprodajna cijena kokaina u regionu između 2018. i 2020. procijenjena je na oko 76 eura po gramu, a najniža cijena je bila u Bosni i Hercegovini (67 eura/g u prosjeku), dok je u Srbiji najviša cijena (86 eura/g).

U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, navodi se da se pola grama kokaina može kupiti za cijenu između 40 i 50 eura. Osim toga, u Crnoj Gori je moguće kupiti “lajnu” za oko pet do 10 eura. Najviše popularna jedinica koja se prodaje na Kosovu je 0,6 grama za oko 55 do 60 eura.

Balkanski kopneni put za heroin polazi od Afganistana preko Irana, Turske i zemalja Zapadnog Balkana i to je najkraći i najdirektniji način da heroin stigne u Evropu. On u regiju Zapadnog Balkana može ući i iz Bugarske preko Srbije ili Sjeverne Makedonije za dalji transport u Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, ali pošiljke mogu ući u region i iz Grčke. U BiH, heroin najčešće ulazi u Bijeljini, a izlazi u Bihaću, Cazinu, a nerijetko i u Velikoj Kladuši.

Srednja maloprodajna cijena heroina u regionu između 2018 i 2020. prijavljena je kao 20 eura po gramu. Najnižu prosječnu cijenu ima Makedonija (16,5 eura), a Srbija najvišu (21,5 evra). Na Kosovu se heroin prodaje u malim količinama od 0,25 grama za pet eura. Slična maloprodaja praksa je primijećena u Srbiji gdje je 0,2 grama (“šut”) oko 7-8 eura.

Prema izvještaju, neke zemlje Zapadnog Balkana se posebno izdvajaju po broju kriminalnih aktera trgovine narkoticima među državnim zvaničnima, a riječ je o Bosni i Hercegovini i Srbiji. Također se ukazuje na to da se narko grupe koriste korupcijom kako bi uživali zaštitu od države.

Mišljenje stručnjaka u izvještaju opisuje da su upotrebu droga na društvenim mrežama glamurizovale poznate ličnosti povezujući je sa životnim stilom “bogatih”, a profili nekoliko poznatih kriminalaca na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini su privukli više od pola miliona pratilaca.

Nedavno istraživanje nogometnog huliganizma na Zapadnom Balkanu je sugeriralo da neke grupe u Srbiji, a u manjoj mjeri i u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, imaju veze ili su se bavili distribucijom i prodajom droge.

Trenutna situacija na koju ukazuje niz izvora jeste da su kriminalne mreže iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije uključene u širok spektar kriminalnih aktivnosti, uključujući krađu automobila i druge luksuzne robe, dok su grupe iz Albanije stekle reputaciju po pljačkanju luksuzne imovine i automobila u Zapadnoj Evropi.

Postoji jedan utisak među stručnjacima, a to je da se upotreba i broj korisnika kokaina u posljednje vrijeme povećao među srednjom klasom, posebno u bogatijim urbanim područjima u Beogradu, Podgorici i Tirani i u odmaralištima u regiji poput onih na jadranskoj obali ili ski odmaralištima poput Jahorine u Bosni i Hercegovini.

Zapljene amfetamina su u prethodnoj godini provođene uglavnom u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbije. Od svih zemalja u regionu, Srbija je prijavila najviše zaplijena MDMA između 2017. i 2020. godine, zatim Bosna i Hercegovina.