Kako su saopćili iz SDA, razgovarano je i o putu Bosne i Hercegovine ka EU i političkoj situaciji u državi.
Izetbegović je istakao da je Bosna i Hercegovina u posljednjih 25 godina prošla dug put stabilizacije, rekonstrukcije i pomirenja, te da taj put nije bio lagan zbog tereta prošlosti. Dodao je da je dio tog tereta nedostatak povjerenja, diskriminacija, strah od dominacije i ostvarivanja ratnih ciljeva političkim sredstvima.
Podsjetio je i na postojeće političke izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava, poput pritiska Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na Ustavni sud Bosne i Hercegovine i posljedičnih blokada rada Parlament i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
"Trend glorifikacije ratnih zločinaca"
Ukazao je na blokadu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u implementaciji izbornih rezultata i popunjavanja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko se izborno zakonodavstvo ne izmijeni na za tu stranku odgovarajući način.
Izetbegović je upozorio na zabrinjavajući trend glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca u RS-u, te na etničku diskriminaciju u tom entitetu. U tom je kontekstu ukazao da u ovom dijelu Bosne i Hercegovine živi 17 posto Bošnjaka i Hrvata, a da ih je u entitetskim institucijama i javnim preduzećima uposleno manje od dva posto.
Provesti presude Evropskog suda za ljudska prava
Govoreći o potrebi ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je izdvojio presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić, kojima se institucijama Bosne i Hercegovine nalaže obaveza uklanjanja diskriminatorskih odredbi u ustavnopravnom okviru.
Naglasio je potrebu izmjena Ustava Bosne i Hercegovine kako bi se svakom građaninu omogućilo kandidovanje za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i izbor u Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Predstavnike međunarodne zajednice, a naročito stručnjake iz Venecijanske komisije, Izetbegović je pozvao da pruže podršku u nastojanjima da se pronađe rješenje za izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u skladu sa evropskim demokratskim standardima.
Izetbegović je naveo značaj daljeg napretka Bosne i Hercegovine na evropskom putu, naročito u kontekstu ispunjavanja 14 ključnih prioriteta Evropske komisije, te je zamolio predstavnike EPP-a u institucijama Evropske unije da pomognu Bosni i Hercegovini na tom putu.
Pozvao EU na pomoć u nabavci vakcina
Podsjetio j da je Bosna i Hercegovina u 2019. godini ostvarila značajan ekonomski napredak, ali da je on zaustavljen zbog pandemije koronavirusa.
Smatra je da se Bosna i Hercegovina relativno dobro nosi sa zdravstvenim aspektom pandemije u odnosu na zemlje regiona. Po njemu to potvrđuju podaci o broju zaraženih osoba, ali da je neophodna pomoć Evropske unije u nabavci vakcina.
"Rasizam političkih predstavnika Srba i Hrvata prema migrantima"
Osvrnuo se i na problem migracija ukazavši na rasistički odnos pojedinih političkih predstavnika srpskog i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da je migrantska kriza reducirana isključivo na dijelove države sa većinskim bošnjačkim stanovništvom.
Pozvao je zvaničnika iz EPP-a da pomognu Bosni i Hercegovini na daljem evropskom putu, naročito u oblastima poput jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije, ali i reformi Ustava i izbornog zakonodavstva u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, saopćili su iz SDA.
