Izazovi predsjedanja Vijećem Evropske unije bili su u središtu razgovora u Parizu slovenskog premijera Janeza Janše i francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), s obzirom da tu ulogu u drugoj polovini ove godine od Portugala preuzima Slovenija, a nakon nje u prvoj polovini iduće Francuska.
Makron je u izjavi pred početak susreta s visokim gostom iz Slovenije kazao da će to razdoblje biti obilježeno krizom zbog pandemije koronavirusa, te zato proticati u izvanrednim okolnostima.
Evropa se suočava s pandemijom i pokušava izbjeći ekonomsku krizu, zato je potrebno potpuno međusobno usklađivanje, kazao je Macron, založivši se za jedinstvo EU-a u suočavanju sa zdravstvenom krizom i njenim posljedicama. To je potrebno kako bi se situacija u Evropi normalizirala, upozorio je Makron.
Slovenski premijer je pred radni ručak i razgovore s Makronom kazao da će glavne prioritete slovenskog predsjedavanja Vijećem EU biti povećanje otpornosti EU na krize kakva je i sadašnja zdravstvena koju je donijela pandemija i kakve bi ubuduće mogli izazvati kibernetički napadi.
Među prioritetima Slovenije tokom predsjedanja EU i kao jednu od tema razgovora s francuskim predsjednikom Janša je naveo stanje u regiji zapadnog Balkana i problematiku potencijalnog priključenja država u regiji Evropskoj uniji.
Evropska perspektiva državama zapadnog Balkana od strane EU tim je državama bila zajamčena na solunskom samitu 2003. godine i jedina je pozitivna perspektiva za regiju, ali je na tom putu dosta prepreka koje treba nadvladati, kazao je Janša, podsjećajući da je solunskim dokumentom tim državama bilo obećano članstvo u EU kad ispune za to uvjete.
Janša je kazao da će slovensko, a onda i francusko predsjedanje Vijećem EU obilježiti i rasprave u vezi konferencije o budućnosti Evrope koje će započeti u vrijeme slovenskog predsjedanja, dok se očekuje kako će ta konferencija biti završena u vrijeme kad u prvoj polovici iduće godine u toj ulozi bude Francuska.
