Prije dvije godine smo tražili kvotu od 12.000, jer to su realne potrebe, kaže Smailbegović
Iako to jasno pokazuje namjeru države da dodatno otvori prostor za angažman strane radne snage, činjenica je da zbog složenih i komplikovanih procedura ni ovogodišnje odobrene kvote nisu u potpunosti iskorištene.
Tržište traži
Potvrđuje nam to Adnan Smailbegović, poznati bh. poduzetnik i bivši predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističući da se, praktično, još ništa nije uradilo na liberalizaciji, odnosno procedurama.
Ove godine broj kvota za izdavanje radnih viza za strane radnike iznosi 7.229, što je za 1.156 više nego prošle godine. Od toga se na FBiH odnosi 4.490 radnih dozvola, Republiku Srpsku 2.000, a Brčko distrikt 739.
- Procedure su toliko kompleksne i toliko traju da poslodavci, jednostavno, ne uspiju zbog toga ispuniti kvote. Dakle, ne zato što im ne treba radnika, nego što ne mogu doći do njih. Stoga, prioritet je, upravo, na liberalizaciji procedura, da sve to bude brže, kraće i efikasnije. Jasno, uopće nije sporno da moraju biti određene provjere, među kojima su ključne sigurnosne, jer to i nama ide u prilog, ne treba nam da uvozimo kriminalce, nego radnike - govori Smailbegović za „Dnevni avaz“.
Pozdravljajući povećanje kvota za narednu godinu, Smailbegović ističe da je potreba za radnom snagom sve izraženija.
- Prije dvije godine smo tražili kvotu od 12.000, jer to su realne potrebe - napominje Smailbegović.
Među ključnim preprekama u cijeloj proceduri, navodi on, jeste nostrifikacija diplome, budući da se mahom uvoze niskokvalifikovani radnici, od pomoćnih radnika u proizvodnji, građevini do ugostiteljske djelatnosti.
Radne dozvole
- Nadalje, slijedi procedura radne dozvole, a tu se kao problem pojavljuje to što mi na birou imamo jako puno osoba, koji su prijavljeni kao nezaposleni, a uopće ne traže posao, pa se za određeno zanimanje prvo gleda evidencija. I, zbog toga smo tražili izmjenu zakona, da se u najmanju ruku odvoje spiskovi aktivnih i pasivnih tražilaca posla. Iza toga ide procedura kod službe za strance, sigurnosne provjere s matičnom zemljom, a nakon te faze izdavanje viza. Međutim, taj proces jako dugo traje, jer su ambasade potkapacitirane - objašnjava Smailbegović.
Brojne grupe ulaze u kvotu
Po Zakonu o strancima, radne dozvole još mogu dobiti i visokoobrazovani stranci, učitelji i nastavnici koji proizvode ili pomažu u nastavi, profesionalni sportisti, stranci koji su nekad imali bh. državljanstvo, članovi porodica bh. državljana koji legalno borave u BiH, te neki drugi slučajevi zasnovani na međunarodnim sporazumima. Sve te grupe ne ulaze u kvotu od 7.229 dozvola.
