Kada razgovaramo sa nekim ko nije iz našeg kantona, prvo što pomene je rijeka Una i njena stamena ljepota koju ne treba niti se može opisati ili stare gradove koji okružuju njen kanjon kao da i danas na njima stoje predstraže koje je budno čuvaju.
Turistička zajednica USK i Grada Bihaća pokušava na svaki mogući način promovirati ljepote i atrakcije kojih je Krajina puna. Međutim, turizam i razvoj grada Bihaća nikako da krenu ukorak.
Ono što turisti, pored svih pomenutih ljepota, mogu vidjeti dok ispijaju svoju kafu na nekoj od terasa lokalnih kafića, jesu iscjepana drva ili drva koja se tek pilaju i cijepaju, kako u nekim od Bihaćkih naselja tako i u centralnom dijelu grada.
Mještani jednostavno nemaju drugog izbora, jer podrumi zgrada su nedovoljni da bi se deponovala sva ta drva potrebna za jednu grijnu sezonu ili da bi drva cijepali u svojim stanovima kako se turistima ne bi kvario pogled na suncem obasjan grad, tako da iscjepana ili ¨složena¨drva možemo, pored lijepog pogleda na njih, uvrstiti i kao atraktivnu turističku ponudu. Bila je nekad i toplana, ali je neko mislio da je bolje da na njenom mjestu izgradi stambenu zgradu, tako da je bolje imati na stotine novih dimnjaka nego jedan.
Većina ulica u gradskim naseljima nisu promjenila svoj izgled ili dobila proširenje još od 60-ih ili 70-ih godina prošlog stoljeća, tako da pored dobro očuvanih rupa i svakodnevnog stvaranja novih, morate sa kolovoza preći na uski trotoar kako biste se mimoišli sa vozilom koje vam ide u susret.
Postoje legende koje govore da su djeca nekad mogla osjetiti radost proljeća i ljeta na igralištima, koja, ako ih ponegdje i ima, liče na poznato igralište jednog od černobilskih trgova.
Bilo bi stvarno suvišno govoriti o prilagođenosti ulica, trotoara, pješačkih prelaza i liftova za invalide i osobe koje se teško kreću. Posebno je nedostatak liftova interesantan, jer su rijetke zgrade koje ga imaju, pa se to navodi kao posebna pogodnost prilikom prodaje ili kupovine stana, što, naravno, povećava vrijednost istog. Ako zgrada ima obnovljenu fasadu, e tu tek nemojte pokušavati tražiti životni prostor za sebe, jer je to beneficija koju rijetko koja zgrada može priuštiti, a značajno utiče na prodajnu cijenu.
Čini se da su scene iscjepanih drva bile samo povod kako bi se ukazalo da grad treba obnovu, posebno pogranični grad na osnovu kojeg vidimo sliku ostalog dijela države za koju želimo da bude dio te zelene Europe, grada koji je dio nas, grada koji živi s nama i u nama. Ljudi su to shvatili davno, ali kantonalne vlasti tek treba da vide i vidjeti će nakratko, jer idu izbori pa počinju i asfaltiranja.
Foto: Cazin.net
