Kako bi izgledalo da se značajne žene iz BiH nalaze na novčanicama?

-
U brojnim zemljama svijeta žene nisu zastupljene na novčanicama.

"Probale smo to pokazati na ovom zamišljenom prikazu, koristeći fotografije žena poput (odozgo nadole) liječnice Ševale Zildžić-Iblizović, književnice Nafije Sarajlić, slikarke Mice Todorović, književnice Laure Papo Bohoreta, slikarke Adele Behr i matematičarke Vere Šnajder", objavljeno je na stranici Žene BiH.

Sarajevski otvoreni centar je još 2018. godine uputio dopis Centralnoj banci BiH o nedostatku žena na bh. novčanicama. Ovo nije jedinstven slučaj - u brojnim zemljama svijeta žene nisu zastupljene na novčanicama.

Samo 15% novčanica u svijetu ima likove žena, a najviše zastupljena žena na novčanicama je pokojna kraljica Elizabeta II.

Sarajevski otvoreni centar je uputio dopis Centralnoj banci Bosne i Hercegovine u kojem su predložili da Adela Ber Vukić, Mica Todorović, Vahida Magajlić, Vera Šnajder i Laura Papo Boherta budu stavljene na dio novčanice koji se odnosi na motiv lika.

SOC takođe navodi kratke biografije žena za koje predlažu da budu na bh. novčanicama:

Adela Ber Vukić (1888-1966) rođena je u Tuzli. U Sarajevu je završila Višu djevojačku školu a nešto kasnije upisala je i učiteljsku školu u Sarajevu. 1908. godine otišla je u Beč gdje je pohađala privatnu slikarsku školu, a zatim i Umjetničku školu za žene (KunstschulefürFrauen und Mädchen). U vrijeme kada je Adela Ber postala prva školovana slikarka, žene u Bosni i Hercegovini su tek počele da se opismenjavanju.

Mica Todorović (1900-1980) rođena je u Sarajevu. Bila je, pored Adele Ber Vukić, jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnica. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Crteži koje je, nakon što je preživjela strahote logora, napravila predstavljaju izuzetno potresno viđenje i dokument o ljudskom stradanju. Bila je članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Vahida Maglajlić (1907–1943) rođena je u Banjoj Luci. Bila je učesnica u  različitim akcijama te je angažovana i po pitanju emancipacije žena, prvo kao sekretarica, a potom i  kao predsjednica Ženskog pokreta. Na Prvoj zemaljskoj konferenciji AFŽ-a, izabrana je za članicu Centralnog odbora AFŽ-a. Poginula je 1. aprila 1943. godine u selu Velika Ruiška. Za narodnu heroinu proglašena je 20. decembra 1951. godine.

Vera Šnajder (1904–1974) rođena je u Sarajevu. Bila je vrsna matematičarka i naučnica. Objavila je prvi naučni rad iz oblasti matematike koji je objavio neko iz BiH. Učestvovala je u osnivanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te naročito u organiziranju Katedre za matematiku, kasnije Odsjeka za matematiku, na čijem čelu je bila dugi niz godina. Bila je i predsjednica Društva matematičara, fizičara i astronoma BiH, kao i organizatorica Četvrtog kongresa matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, održanog 1965. godine u Sarajevu.

Laura Papo Bohoreta (1891-1942) rođena je u Sarajevu. Bavila se skupljanjem romansi, pjesama, priča i sefardskih poslovica. Prevodila je i adaptirala djela određenih francuskih autora. Laura je smatrala da razvoj žena ne bi trebao zavisiti od okoline, nego od njih samih, od njihove želje da napreduju. Umrla je u sarajevskoj bolnici katoličkih sestara milosrdnica 1942. godine.

"Smatramo da bi se na ovaj način barem dijelom ustupilo zasluženo mjesto bh. ženama u javnom prostoru te da bi se rodna neravnopravnost i nejednaka zastupljenost umanjila, te na simboličan način pokazalo da se vrednuje i rad i doprinos ovih značajnih žena iz bosanskohercegovačke istorije", objavljen je tada.

Foto: Žene BiH, Facebook