Neformalna grupa građana pod nazivom „Hiperprivilegovana kasta“ privlači sve veću pažnju javnosti na društvenim mrežama kroz aktivnosti kojima ukazuje na društvene nepravde, neravnopravan položaj građana i potrebu za većom odgovornošću institucija.
Ova građanska inicijativa nastala je iz želje za zaštitom prava građana i promovisanjem društvene pravde. Nakon prvobitnih aktivnosti koje su bile usmjerene na humanitarne akcije i inicijative u vezi sa subvencijama, grupa je svoj fokus proširila na pitanja od šireg društvenog značaja.
Pod sloganom „Borba za prava i pravdu“, članovi ove neformalne grupe nastoje ukazati na probleme s kojima se suočavaju obični građani, te otvoriti javni dijalog o privilegijama, odgovornosti i jednakosti pred zakonom. Na svojim profilima redovno objavljuju sadržaje koji se odnose na građanska prava, rad institucija, socijalna pitanja i druge aktuelne društvene teme koje izazivaju interes javnosti i pokreću rasprave.
U okviru svog djelovanja, grupa je izradila i kratki vodič koji građanima nudi savjete o tome kako postupiti smireno, zaštititi svoja prava i izbjeći eskalaciju u slučaju da ih policija zaustavi zbog isticanja zastave sa ljiljanima. Predstavnici ove inicijative naglašavaju da njihov cilj nije političko djelovanje, već aktivno građansko angažovanje i skretanje pažnje javnosti i nadležnih institucija na prepoznate probleme.
U objavljenom vodiču građanima se savjetuje da od policijskih službenika zatraže navođenje pravnog osnova za postupanje, kao i da insistiraju da se sve preduzete radnje unesu u službeni zapisnik i vode isključivo kroz zvaničnu proceduru. Takođe, preporučuje se da se ne pruža fizički otpor ukoliko službena lica zatraže privremeno oduzimanje zastave ili nekog drugog predmeta, ali da se obavezno zatraži potvrda o privremenom oduzimanju stvari. U slučaju izdavanja prekršajnog naloga sa čijim se navodima građani ne slažu, vodič upućuje na traženje sudskog odlučivanja.
Vodič dalje definiše tri pravna mehanizma koja su građanima na raspolaganju nakon eventualnog postupanja policije. Prvi mehanizam je osporavanje prekršajnog naloga kroz sudsko utvrđivanje da li je prekršaj uopšte postojao. Drugi korak je podnošenje disciplinske prijave protiv policijskog službenika radi provjere zakonitosti postupanja i utvrđivanja eventualnih povreda službene dužnosti. Kao treća mogućnost navodi se podnošenje krivične prijave, što se primjenjuje u slučajevima kada postoji sumnja na zloupotrebu položaja ili druga teža kršenja zakona, za šta je potrebno postojanje ozbiljnih dokaza.
Građanima se u ovakvim situacijama preporučuje da zabilježe što više informacija o samom događaju. To uključuje broj značke policijskog službenika, registracijske oznake službenog vozila, tačnu lokaciju, datum i vrijeme događaja, sadržaj komunikacije sa službenicima, podatke o eventualno oduzetim predmetima, kao i informacije o izdatom zapisniku ili potvrdi.
Članovi grupe u svom osvrtu podsjećaju da zastava Republike Bosne i Hercegovine nije zabranjena važećim zakonima Bosne i Hercegovine, te napominju da njeno isticanje samo po sebi ne predstavlja krivično djelo niti govor mržnje. Svoj rad i djelovanje u javnosti organizacija sumira porukom da nakon subvencija i humanitarnih akcija podižu glas protiv nepravde s ciljem pokretanja društvenih promjena.
FOTO: Ilustracija/Društvene mreže
