Klimatolog Željko Majstorović pojasnio kakve posljedice klimatske promjene ostavljaju u BiH

.
Klimatske promjene u BiH imat će posljedice na sve sfere društva i gotovo sve privredne grane, a klimatske varijacije već izravno pogađaju zemlju. Međutim, još uvijek nije kasno i adekvatnim djelovanjem, posljedice se mogu ublažiti.

 

"Kada se to izrazi u brojkama za sljedećih deset ili sto godina cifre su više nego upozoravajuće, tim prije što su već sada vidljive značajne posljedice. Porast srednje temperature za BiH je u skladu sa globalnim porastom. Grafikon srednjih godišnjih temperatura za Sarajevo pokazuje porast za 1,1 stepen Celzijusa za sto godina. No, vidi se da u tome prednjači upravo zadnjih petnaestak godina, što znači da se trend zagrijavanja ubrzava. Nešto manji porast pokazuju mjesta na jugu zemlje, a najveći porast pokazuje sjeverni (peripanonski) dio. Stoga je česta pojava u zadnjih dvadeset godina da su Banja Luka i Gradačac topliji od Mostara", rekao je Majstorović.

Što se tiče godišne količine padavina, one u središnjem planinskom pojasu pokazuju minimalan porast, dok u južnim i sjevernim dijelovima zemlje pokazuju trend smanjenja. Sve skupa te promjene nisu velike i zasada nisu alarmantne.

Ono što je upozoravajuće, kako kaže klimatolog Majstorović, jeste da u skladu sa tim promjenama značajno raste učetalost vremenskih ekstrema svih vrsta. 

"Oscilacije temperatura, padavina (u vidu suša i poplava), jaki vjetrovi, požari, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, itd. donosi sve veća ljudska stradanja i značajne ekonomske posljedice, koje se mjere milijardama dolara", kazao je Majstorović.

Naša zemlja je pošteđena velikih vjetrova, uragana i tornada, a od svih meteoroloških ekstrema, u BiH su najštetniji oni u padavinama.

"S jedne strane imamo duge sušne periode, a onda velike padavine koje izazivaju poplave. Kada se sabere za godinu dana, suma je gotovo ista, ali raspored tih padavina je vrlo nepovoljan. Pored toga postoji posebna zabrinutost za trend opadanja snježnog pokrivača u zimskom periodu, što smanjuje akumulaciju vode u planinskim dijelovima. Pri tome, postoji ozbiljan deficit vode u proljetnim i ljetnim sezonama, što se već osjeti. Pored toga povećano je isparavanje sa površine zemlje i bilja, kao posljedica povećanja temperature", pojašnjava Majstorović.

Sve ovo ima ozbiljne posljedice za sve oblasti života i ekonomije koje zavise od vode, poput poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, elektroprivrede, građevinarstva, saobraćaja, turizma i sl.

Ipak, možda nije sve tako izgubljeno i možda i dalje postoji rješenje da se negativne posljedice izazvane klimatskim promjenama ublaže.

Kako tvrdi klimatolog Majstorović, jedan vid rješenja je prilagođavanje klimatskim promjenama (adaptacija), a drugi ublažavanje sve većih posljedica (mitigacija). Za većinu tih problema odgovor daje Pariški sporazum.

"Pariški sporazum se osvrće na urgentno rješavanje klimatskih promjena, na način da se to radi zajednički ali diferencirano, u skladu sa nacionalnim prilikama (razvijene - nerazvijene zemlje). Potrebno je uvažavati naučna dostignuća, uvažiti situaciju i stanje nerazvijenih zemalja, uzimati u obzir potrebu za finansiranjem i transferom tehnologija, iskorjenjivanje siromaštva, zaštitu biodiverziteta, održivi razvitak", ističe Majstorović.

Dodaje, potom, da se sporazum osvrće na zahtjev za zaustavljanje rasta temperature ispod dva stepena, s mogućnošću da se taj rast limitira na 1,5 stepen.

Kako nam je rekao, BiH nije veliki zagađivač i nema obavezu da vrši značajno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Međutim, pošto je suočena sa ogromnim štetama zbog klimatskih promjena, predviđeno je Pariškim sporazumom da se nerazvijenim zemljama, pa i BiH, pruža finansijska pomoć za akcije koje se odnose na klimatske promjene.

To podrazumijeva, da bi se bilo u skladu sa odredbama Pariškog sporazuma, i u skladu sa akcijama ostalih zemalja, te da se mogu povući novčane pomoći koje se spominju, tu odgovarajuće poteze prva mora povući država, koja je odgovorna potpisnica Pariškog sporazuma.

"Konkretno, sve zemlje u okruženju su donijele zakone o usvajanju Pariškog sporazuma. Iza toga slijede odgovarajuća podzakonska akta koja tu akciju treba da usklade na cijelom području zemlje, i na kraju krajeva učine legalnom i poželjnom. Tu su i mjere stimulacije za one koji to najbolje prihvate i obavljaju", kaže Majstorović.

Jedna od mjera je pojačanje i modernizacija protivpožarne zaštite, zatim organizovana akcija osiguravanja imovine i druge, a kako kaže Majstrović, mora biti akcija čitavog društva, jer je problem planetarni.

"Šest godina je prošlo od stupanja na snagu Pariškog sporazuma, a vrlo malo je učinjeno u tom pogledu. Da previše ne kritikujemo, po onoj - nikad nije kasno, krenimo svi u akciju. Poslije izbora, izabrani organi treba da tom pitanju posvete maksimalnu pažnju", zaključuje klimatolog Majstorović.

Izvor: